Šef Delegacije Europske Unije u BiH Luigi Soreca u svojoj kolumni osvrnuo se na izvješće o proširenju Europske unije i napredak BiH na putu prema članstvu.
Naglasio je kako je sada trenutak da zemlja iskoristi priliku i učini konkretne korake prema otvaranju pristupnih pregovora.
Europska unija se priprema za prijem novih članica, po prvi put nakon više od desetljeća. Proširenje Unije je realna mogućnost u narednim godinama. Njegova hitnost, uvažavajući geopolitičke promjene i osiguranje mira i stabilnosti na europskom kontinentu, čini proširenje jednim od najvećih prioriteta Europske unije.
Potvrda toga su i nedavne posjete Bosni i Hercegovini predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, predsjednika Europskog vijeća Antonia Coste, visoke predstavnice i potpredsjednice Kaje Kallas te europske tajnice za proširenje Marte Kos.
U procesu proširenja jasno postoje oni koji su otišli najdalje. Crna Gora je postavila cilj da okonča pregovore o pristupanju do kraja 2026. godine, Albanija za kraj 2027. godine. Bosna i Hercegovina, usprkos ogromnom potencijalu ove zemlje, još uvijek nije formalno započela proces pristupnih pregovora.
Kako piše Soreca, u Izvještaju o Bosni i Hercegovini, objavljenom jučer u okviru Paketa o proširenju, navode se određeni pozitivni koraci, uključujući usvajanje zakona o zaštiti podataka i graničnoj kontroli, kao i potpisivanje statusnog sporazuma s Frontexom, što je rezultiralo angažmanom više od stotinu službenika Frontexovog Stalnog korpusa u Bosni i Hercegovini u cilju pružanja podrške Graničnoj policiji BiH.
Međutim, cjelokupna slika za 2025. godinu ističe nedostatak napretka. Izvještaj bi trebao poslužiti kao suštinski vodič koji može pomoći Bosni i Hercegovini da nadoknadi izgubljeno vrijeme.
Postoje određene naznake da bi u predstojećem periodu Bosna i Hercegovina mogla usvojiti Zakon o VSTV-u BiH i Zakon o sudovima, te imenovati glavnog pregovarača i pregovarački tim, čime bi se stvorile pretpostavke za održavanje prve Međuvladine konferencije i otvaranje pristupnih pregovora.
Soreca ističe kako je, prema riječima visoke predstavnice i potpredsjednice Kallas prilikom predstavljanja paketa o proširenju, pristupanje Europskoj uniji pravičan i izazovan proces, temeljen na ostvarenim rezultatima. Zakon o VSTV-u BiH i Zakon o sudovima morat će biti usvojeni u cijelosti u skladu s europskim standardima, prvenstveno u skladu s preporukama Venecijanske komisije i preporukama Europske komisije.
Kada je riječ o imenovanju glavnog pregovarača i pregovaračkog tima, kao i kod svih drugih zemalja u pristupnim pregovorima, tu odluku donosi Bosna i Hercegovina u skladu s Ustavom i relevantnim propisima.
Kako navodi Soreca, za EU je najvažnije da Bosna i Hercegovina ima pouzdanog sugovornika s Europskom komisijom. Da bi se to postiglo, glavni pregovarač i pregovarački tim moraju moći nastupati jednim glasom, u ime cijele zemlje, te biti operativni, tj. imati resurse, kapacitete i znanje za efikasno vođenje pregovora Bosne i Hercegovine s EU.
Soreca podsjeća da bi se prva Međuvladina konferencija mogla organizirati do kraja 2025. godine, pod uvjetom da se ispune svi uvjeti. Želimo izbjeći situaciju u kojoj institucije u Bosni i Hercegovini gube vrijeme i tokom 2026. godine, upravo u trenutku kada druge zemlje u regiji koriste svoje vrijeme produktivno kako bi napravile završne korake ka punopravnom članstvu.
Bosna i Hercegovina ima složeno uređenje koje iziskuje koordinaciju i usklađivanje obično suprotstavljenih političkih stavova. Posljedično, donošenje odluka često traje duže. Uz osiguravanje da uređenje omogućava diskusije iz različitih perspektiva i iznalaženje kompromisnih rješenja, ključno je i da Bosna i Hercegovina ima funkcionalnije demokratske institucije koje mogu jednostavnije donositi odluke.
Kako naglašava Soreca, jedan od razloga zbog kojih EU želi što prije formalno pokrenuti proces pristupnih pregovora – osim što je to korak naprijed ka punopravnom članstvu – jeste i sama činjenica da pregovori predstavljaju priliku da se na sveobuhvatan i strukturiran način razgovara o uređenju Bosne i Hercegovine, uz snažniju podršku šire ekspertize koja postoji u okviru Europske komisije.
Okvir pristupnih pregovora, sa svojom metodologijom klastera i poglavlja, nudi najbolji način za podršku zemlji u uspostavljanju funkcionalnijih demokratskih institucija koje joj omogućavaju da uspije i zauzme svoje mjesto u Europskoj uniji.
Soreca zaključuje da su vlasti Bosne i Hercegovine usuglašavanjem Reformske agende za Plan rasta u rujnu još jednom pokazale kako, kada postoji politička volja, zemlja može postići konsenzusna rješenja koja donose korist svima. Preostalo je tek nekoliko koraka do formalnog pokretanja pristupnih pregovora koji bi trebali imati transformativni učinak na funkcioniranje institucija Bosne i Hercegovine. Sada je vrijeme da se ti koraci naprave.
