Mostar: Nakon gotovo 30 godina ponovno blokirana gradnja crkve, Biskupija najavljuje pravnu borbu

Gotovo tri desetljeća nakon polaganja temeljnog kamena, izgradnja Crkve Kristova Uskrsnuća u središtu Mostara ponovno se suočava s administrativnim preprekama. Ministarstvo građenja i prostornog uređenja Hercegovačko-neretvanske županije poništilo je urbanističku suglasnost koju je prethodno izdao Grad Mostar, a predmet je vraćen na ponovno odlučivanje.

Odluka je uslijedila nakon inspekcijskog postupka pokrenutog na zahtjev Medžlisa Islamske zajednice Mostar, piše Večernji list, kojemu su iz Mostarsko-duvanjske biskupije potvrdili kako su imovinskopravni sporovi oko zemljišta pravomoćno riješeni.

Biskupija: Ne odustajemo od izgradnje

Iz Biskupije poručuju kako poništavanje urbanističke suglasnosti smatraju pravno neutemeljenim te najavljuju zaštitu svojih prava pred nadležnim institucijama.

"Imovinskopravni sporovi oko zemljišta pravomoćno su riješeni, a Biskupija je pribavila potrebne dozvole za nastavak izgradnje crkve. Nažalost, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja HNŽ-a nedavno je ukinulo urbanističku suglasnost, nakon inspekcijskog postupka pokrenutog na zahtjev Medžlisa Islamske zajednice Mostar. Smatramo tu odluku pravno neutemeljenom te ćemo svoja prava štititi pred nadležnim institucijama. Biskupija ostaje odlučna u namjeri da nastavi izgradnju crkve, a o konkretnom početku radova pravodobno ćemo obavijestiti javnost", naveli su iz Biskupije za Večernji list.

Riječ je o crkvi koja bi trebala služiti vjernicima koji već desetljećima bogoslužja obavljaju u privremenom prostoru na području nekadašnjeg objekta JNA.

Zašto je poništena urbanistička suglasnost?

Prema informacijama koje je objavio Mostar.live, Ministarstvo je rješenjem od 15. listopada 2026. poništilo urbanističku suglasnost izdanu 22. travnja ove godine.

U obrazloženju se problematizira prostorno-planska dokumentacija na temelju koje je Grad Mostar izdao suglasnost. Posebno se ukazuje na dvije odluke iz 1996. godine koje imaju različite nazive, brojeve i datume.

Zbog toga je potrebno dodatno razjasniti status planskih dokumenata, njihov obuhvat te mogućnost izdavanja urbanističke suglasnosti za predmetnu lokaciju.

Predmet je vraćen gradskom Odjelu za urbanizam i građenje na ponovno postupanje, što znači da konačna odluka o mogućnosti nastavka izgradnje još nije donesena.

Sudski sporovi i milijunske odštete

Pitanje zemljišta na kojemu je planirana izgradnja crkve godinama je bilo predmet sudskih postupaka.

Kako navodi Večernji list, pravomoćno su okončani sporovi povezani s obiteljima Živković i Salamona Atijasa, koje su potraživale naknadu za zemljište.

U slučaju obitelji Živković, Gradu Mostaru naložena je isplata 1.187.212 konvertibilnih maraka, uz zakonske kamate, za zemljište površine 2.289 četvornih metara.

Pravomoćno je okončan i postupak povezan sa zahtjevom Salamona Atijasa za naknadu zemljišta.

Biskupija smatra kako su time riješena ključna imovinskopravna pitanja, no najnovija odluka Ministarstva otvara zaseban postupak provjere urbanističke dokumentacije.

Temeljni kamen položen još 1996. godine

Povijest pokušaja izgradnje katoličke crkve na tom području seže još u sredinu prošlog stoljeća.

Biskup Petar Čule još je 1958. godine zagovarao gradnju katedrale u središnjem dijelu Mostara. Katolička Crkva smatrala je kako joj tadašnje komunističke vlasti nisu omogućile izgradnju na željenoj lokaciji, nego su odobrile gradnju na Balinovcu.

U travnju 1994. Biskupski ordinarijat zatražio je urbanističke uvjete za izgradnju reprezentativne crkve, a zemljište je dodijeljeno odlukama iz listopada 1994. i srpnja 1995. godine.

Temeljni kamen položio je i gradilište blagoslovio tadašnji mostarsko-duvanjski biskup Ratko Perić 12. veljače 1996. godine.

Idejnim projektom bila je predviđena crkva visoka 68 metara, no radovi su nakon nekoliko godina zaustavljeni. Prema ranijim medijskim izvještajima, građevinska inspekcija zatvorila je gradilište 2002. godine.

Sporna lokacija i protivljenje Islamske zajednice

Lokacija buduće crkve godinama je predmet različitih tumačenja i prijepora između predstavnika vjerskih zajednica.

Medžlis Islamske zajednice Mostar i Mostarsko muftijstvo ranije su problematizirali položaj planiranog objekta, povezujući ga s područjem koje Islamska zajednica naziva Lakišića haremom. Tumačenja povijesnog statusa i granica tog prostora ostaju predmet neslaganja.

Slični prijepori postoje i oko izgradnje Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru, nekoliko stotina metara dalje, gdje Islamska zajednica osporava određene pravne i urbanističke aspekte projekta.

U raspravama o korištenju prostora pojavljuju se i vjerska tumačenja, uključujući fetvu mostarskog muftije Salema Dedovića, što dodatno otvara pitanje odnosa vjerskih stajališta i odluka nadležnih tijela javne vlasti.

Nastavak gradnje i dalje neizvjestan

Najnovija odluka Ministarstva ne predstavlja konačnu zabranu izgradnje Crkve Kristova Uskrsnuća, ali znači da se postupak izdavanja urbanističke suglasnosti mora ponovno razmotriti.

Dok iz Biskupije tvrde da su imovinskopravna pitanja riješena i da postoje zakonski temelji za nastavak projekta, nadležna tijela trebaju razjasniti pitanja vezana uz prostorno-plansku dokumentaciju.

Gotovo 30 godina nakon polaganja temeljnog kamena, datum nastavka izgradnje tako i dalje ostaje nepoznat.