Osnivanje Ureda glavnog pregovarača Bosne i Hercegovine s Europskom unijom skinuto je s dnevnog reda današnje sjednice Vijeća ministara. Predsjedateljica Vijeća ministara, Borjana Krišto, drugi je put predložila ovu točku, ali je njezino uvrštavanje blokirao klub Bošnjaka u Kolegiju Vijeća.
Trenutno nema dogovora o tome tko treba imenovati pregovarača a stranke Trojke smatraju kako to treba učiniti Zastupnički dom kako bi se izbjegao utjecaj SNSD-a u ovoj odluci.
Ministar financija i trezora, Srđan Amidžić, izjavio je da je jasno definirano čije je nadležnost izbor glavnog pregovarača s EU, ali da predstavnici Trojke taj proces pokušavaju politizirati.
Amidžić je rekao kako predstavnici Trojke pokušavaju iskoristiti većinu koju imaju u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH kako bi preuzeli odluku o izboru glavnog pregovarača.
"Imate situaciju da Trojka kaže - gdje imamo većinu tu ćemo mi birati glavnog pregovarača. To jednostavno nije normalno, niti je u skladu s pravnim praksama zemalja u okruženju. U svim tim državama glavnog pregovarača je imenovala vlada ili vijeće ministara i tako je proces tekao dalje", rekao je Amidžić.
Rekao je kako Vijeće ministara još nije ni počelo razgovor o konkretnom imenu glavnog pregovarača, već samo o formiranju ureda glavnog pregovarača, što je, kako je dodao, također postalo predmet političkih nesuglasica.
"Na sličan način kao što se blokira usvajanje proračuna institucija BiH, tako se koče i procesi u vezi s europskim integracijama. Što znači imenovati pregovarača ako nema prohodnost za zakone koje bi se trebali donositi na europskom putu", rekao je Amidžić.
Govoreći o negativnom izvještaju Europske komisije o napretku BiH, Amidžić je rekao da takav ishod ne iznenađuje, ali da je ipak razočaravajući.
"Da smo u BiH krenuli naprijed, morali bismo naučiti da se čujemo i razumijemo. U BiH žive tri naroda i ukoliko nisu spremni da razgovaraju i dogovaraju se, ovo neće biti prvi negativan izvještaj koji ćemo dobiti", upozorio je Amidžić.
Dodao je da je ključno da u političkom životu BiH razum prevlada nad političkim interesima, jer se samo kroz dijalog može ostvariti napredak na europskom putu.
Govoreći o financiranju institucija kulture u BiH, Amidžić je rekao da novi korisnici mogu biti uvršteni u budžet samo ako postoji zakonska osnova za to.
"Veoma su dobro poznati stavovi srpskog naroda o ulozi OHR-a i o pravima koja ta kancelarija sebi prisvaja, a da ne govorimo o pitanju legitimiteta Christiana Schmidta", naveo je Amidžić.
Demokratska fronta je obznanila ranije kako smatra da tu odluku treba donijeti Predsjedništvo BiH jer je ono zaduženo za vanjsku politiku.
Na imenovanje glavnog pregovarača čeka se još od ožujka 2024. kada je Europsko vijeće uvjetno odobrilo otvaranje pristupnih pregovora s BiH uz uvjet usvajanja zakona o sudovima i o Visokom i sudskom tužiteljskom vijeću (VSTV).
Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto je tijekom posjeta predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen Sarajevu pred njom i novinarima kazala kako je ona pripremila odluku o imenovanju glavnog pregovarača i kani je pustiti u proceduru, a na partnerima u vlasti je da pokažu jesu li spremni to poduprijeti.
"Izvijestila sam predsjednicu Von der Leyen da sam intenzivno razgovarala s kolegama, političkim predstavnicima u BiH. Osobno sam pripremila odluku o uspostavi glavnog pregovarača", kazala je tada Krišto, naznačivši kako će uz glavnog pregovarača u slučaju BiH postojati i njegova dva zamjenika.
Ranije su stranke koje čine vladajuću koaliciju u BiH načelno dogovorile kako će glavni pregovarač biti osoba iz Republike Srpske.
No, ministar vanjskih poslova BiH, Elmedin Konaković, nakon što se počelo licitirati s imenom Ane Trišić Babić je cijeli krug Dodikovih suradnika opisao je kao "rusku podmornicu" koja uništava europski put BiH pa ga ne mogu ni voditi.
