Zdenko Lučić se nazvao legitimnim kandidatom i predstavio nacrt Nacionalne strategije sigurnosti BiH

Zdenko Lučić objavio je radni nacrt Nacionalne strategije sigurnosti Bosne i Hercegovine, najavljujući da je riječ o krovnom dokumentu koji bi trebao definirati djelovanje svih institucija u području sigurnosti. Dokument je, kako navodi, još u fazi dorade, ali već sada donosi širok pregled izazova i konkretnih smjernica za njihovo rješavanje.

Prijetnje u BiH nisu samo vojne

U uvodu dokumenta naglašava se da se Bosna i Hercegovina nalazi u složenom i promjenjivom sigurnosnom okruženju, u kojem prijetnje više nisu isključivo vojne.

Uz političke i institucionalne izazove, strategija obuhvaća i gospodarske, kibernetičke, informacijske, okolišne i zdravstvene rizike, čime se sigurnost definira kao sveobuhvatan društveni sustav.

Strategija se temelji na precizno definiranim načelima među kojima su očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta, vladavina prava, demokratski nadzor nad sigurnosnim sektorom te poštivanje ljudskih prava.

Posebno se ističe i načelo uvažavanja konstitutivnosti triju naroda na cijelom teritoriju BiH, kao i potreba za proporcionalnim i legitimnim sigurnosnim mjerama te jačanjem prevencije i otpornosti.

Nacionalni sigurnosni interesi BiH

Dokument taksativno navodi ključne nacionalne sigurnosne interese. To su zaštita ustavnog poretka i institucija, sigurnost građana, očuvanje političke stabilnosti i mira, sprječavanje sukoba te zaštita kritične infrastrukture.

Uz to, naglasak je stavljen na kibernetičku i informacijsku sigurnost, energetsku i financijsku stabilnost, zaštitu okoliša te međunarodnu vjerodostojnost države.

Strategija donosi i razrađenu procjenu prijetnji podijeljenu u nekoliko kategorija.

Političko-sigurnosni rizici uključuju institucionalnu nestabilnost, radikalizaciju i strane utjecaje. Terorizam i ekstremizam prepoznaju se kroz djelovanje međunarodnih mreža i financiranje takvih aktivnosti.

Organizirani kriminal i korupcija izdvojeni su kao ključni problem, uz upozorenje na trgovinu drogom, ljudima i oružjem te infiltraciju kriminalnih struktura u institucije.

Posebno poglavlje posvećeno je kibernetičkim prijetnjama, uključujući napade na državne sustave, industrijsku špijunažu i širenje dezinformacija.

Uz to, dokument upozorava i na prirodne i tehnološke katastrofe poput poplava, potresa, požara i pandemija.

Tri stupa sigurnosne politike

Strategija se oslanja na tri ključne linije djelovanja.

Prva podrazumijeva jačanje unutarnjih temelja sigurnosti kroz stabilne institucije, razvoj ljudskih kapaciteta, jačanje društvene kohezije te ulaganje u gospodarstvo, energetiku i tehnologiju.

Druga linija odnosi se na međunarodnu dimenziju, uključujući suradnju s Europskom unijom, regionalne inicijative i partnerstva s transatlantskim saveznicima.

Treća se fokusira na sposobnost odgovora na prijetnje, od sustava ranog upozoravanja do upravljanja krizama i jačanja kibernetičke obrane.

Operativne smjernice

Za razliku od ranijih općih dokumenata, ovaj nacrt donosi i operativne smjernice.

One uključuju jačanje koordinacije između institucija, razmjenu informacija i zajedničko planiranje sigurnosnih politika.

Predviđena je i sustavna zaštita kritične infrastrukture poput energetike, prometa, zdravstva i komunikacija, uz izradu planova kontinuiteta rada i redovite sigurnosne vježbe.

U području borbe protiv prijetnji naglašava se jačanje policije i pravosuđa, provođenje financijskih istraga te suzbijanje terorizma i organiziranog kriminala.

Dodatno, strategija predviđa ulaganja u obrazovanje, profesionalne standarde i informiranje građana kako bi se povećala ukupna otpornost društva.

Provedba strategije planirana je kroz sustav upravljanja na razini Vijeća ministara BiH, uz jasno definirane nadležnosti institucija.

Dokument predviđa redovite sigurnosne procjene, godišnja izvješća o provedbi te parlamentarni i civilni nadzor. Također je predviđeno da se strategija preispituje najmanje svakih pet godina ili ranije u slučaju značajnih promjena sigurnosnog okruženja.

Objava ovog dokumenta dolazi uoči Općih izbora 2026. godine, čime pitanje sigurnosti postaje jedno od ključnih političkih pitanja.

Lučić je ovime otvorio raspravu o dugoročnom pristupu sigurnosti države, u trenutku kada se Bosna i Hercegovina suočava s unutarnjim političkim napetostima i sve izraženijim globalnim izazovima.

Nema službene potvrde Petorke

Podsjetimo, u petak 24. travnja 2026. godine, predsjednici pet hrvatskih stranaka iz Bosne i Hercegovine sastali su se u Mostaru kako bi raspravljali o zajedničkom nastupu na predstojećim izborima. Fokus sastanka bio je na odabiru kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, kojem će ove stranke dati potporu.

Sudjelovali su predsjednici HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović, HRS-a Slaven Raguž, HNP-a Ivan Vukadin, HDS-a Ivo Tadić te HSS-a Mario Karamatić.

"Tom prigodom održan je i sastanak s jednim od potencijalnih kandidata, čime je potvrđeno kako je proces odabira ušao u završnu fazu", priopćili su ranije  iz HDZ-a 1990, ne navodeći ime potencijalnog kandidata. S fotografije je tada bilo vidljivo kako se radi o Zdenku Lučiću. 

Ipak, Petorka još nije službeno potvrdila s kojim kandidatom kreću u utrku za Predsjedništvo BiH, a kako su ranije i naveli ta odluka bit će donesena i predstavljena javnosti prije službenog raspisivanja izbora.