Ombudsman: Javnost mora imati više uvida u izbor ustavnih sudaca iz Federacije

Transparentnost sjednica radne grupe koja bira suce Ustavnog suda Bosne i Hercegovine iz Federacije trebala bi biti bolja, preporuka je državnih ombudsmana poslanicima u Federaciji nakon žalbe pravnog stručnjaka kome nije bilo omogućeno da nazoči izboru ustavnih sudaca.

Institucija ombudsmana za ljudska prava u BiH, postupajući po žalbi stručnjaka za ustavno pravo Haruna Išerića, donijela je preporuku Zastupničkom domu Federalnog parlamenta da uredi pitanje transparentnosti sjednica Radne grupe za izbor suca Ustavnog suda BiH, kako bi osigurali adekvatnu uključenost javnosti u postupak izbora.

Išerićeva žalba zbog zatvorenih sjednica

Išerić je početkom veljače obavijestio sekretara Zastupničkog doma Parlamenta Federacije, kabinet predsjedavajućeg i sekretara Komisije za izbor i imenovanje da će nazočiti sjednici Radne grupe za provođenje postupka izbora suca Ustavnog suda BiH.

Sjednica na kojoj suca za Ustavni sud BiH bira Zastupnički dom Parlamenta Federacije bila je planirana za 11. veljače, navodi se u odluci Ombudsmana, institucije kojoj se Išerić obratio nakon što mu nije dozvoljeno nazočenje.

''Od 2008. godine nisu obavljani intervjui s kandidatima za suca Ustavnog suda i intervjui s kandidatima 2023. i 2025. su bili prilika da prvi put u 15 godina ispitamo i nadgledamo kako taj proces izgleda u BiH. Proces izbora na funkciju čiji mandat traje do 70. godine života predstavlja najbitniju stvar za pravnu borbu protiv nelojalnosti i neposlušnosti državi podređenih entiteta'', kaže Išerić za Detektor.

Dodaje da je bio motiviran činjenicom da akademska zajednica ima posebnu odgovornost prema društvu kao “čuvar javnog interesa“.

''Taj interes je bio transparentnost i pravičnost postupka izbora suca Ustavnog suda BiH. Želio sam testirati amandmane visokog predstavnika Christiana Schmidta na Ustav Federacije iz 2022. godine koji potenciraju transparentnost u radu Parlamenta. U konačnici, Parlament Federacije je pao na tom testu, izigravši ustavni nalog visokog predstavnika'', smatra Išerić.

Državni Ustavni sud sačinjava devet sudaca, od kojih šest sudaca biraju parlamenti entiteta – Zastupnički dom Federacije Bosne i Hercegovine bira četiri, a Narodna skupština Republike Srpske dva, dok preostalu trojicu bira predsjednik Europskog suda za ljudska prava, nakon konzultacija s Predsjedništvom BiH.

Detektor je ranije pisao da je visoki predstavnik u izbornoj noći, 2. listopada 2022., objavio izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije kojima je, između ostalog, obavezao oba doma da usvoje odgovarajuće amandmane na svoje poslovnike o radu.

''S ciljem poboljšanja transparentnosti i odgovornosti Parlamenta Federacije, svaki dom će omogućiti učešće građana, uključujući i mlade, u svom radu i svojim će poslovnikom o radu propisati odgovarajuće vidove neposrednog učešća građana u pitanjima koje spadaju u nadležnost Parlamenta Federacije, uključujući i pravo građana Federacije BiH da iniciraju donošenje zakonâ u određenim oblastima, kao i uvjete za ostvarivanje takvog prava'', navedeno je u izmjenama, kao i novi način izbora ustavnih sudaca.

Išerić se u najavi na sjednicu pozvao na odredbe Poslovnika o radu Zastupničkog doma Parlamenta FBiH kojima je propisano da ''Zastupnički dom radi javno'' i da ''predstavnici sredstava informiranja imaju pravo nazočenja sjednicama Zastupničkog doma i radnih tijela i obavještavati javnost o njihovom radu''.

Reakcija Radne grupe i osporavanje prava

Dan prije sjednice, na kojoj su intervjuirani kandidati za suca Ustavnog suda BiH, dobio je odgovor Radne grupe da mu se ''uskraćuje pristup sjednici jer ne postoji pravna osnova za nazočenje''.

''Radna skupina je jedina mjerodavna odlučivati o ovom pitanju te je odlučila da ne može udovoljiti Vašem zahtjevu za nazočnost sjednici... kako bi se zaštitio integritet cjelokupnog proces izbora suca Ustavnog suda BiH'', navodi se u odgovoru.

Išerić je u obrazloženju žalbe prema Instituciji ombudsmana naveo da je Zastupnički dom Parlamenta Federacije prekršio slobodu govora žalitelja. Smatrao je da nije postojalo zakonsko uporište za odluku Radne grupe o uskraćivanju nazočenja sjednici tijekom koje su intervjuirani kandidati. Za njega je takva odluka bila rezultat proizvoljne i arbitrarne primjene prava.

''Ograničenje slobode govora nije težilo niti jednom legitimnom cilju, niti je bilo neophodno u demokratskom društvu'', naveo je Išerić u žalbi u kojoj se pozvao na presude Europskog suda za ljudska prava, te odredbe Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.

U odgovoru na žalbu, iz Radne skupine su naveli da je ovo pitanje regulirano odlukama o postupku izbora sudaca koje bira ovaj dom, kao i odluke o imenovanju. Naveli su da ''sporno pitanje nije regulirano odredbama Poslovnika Zastupničkog doma'', te ponovili da je Radna skupina jedina bila mjerodavna da donese odluku.

Stav ombudsmana o transparentnosti

Iz Institucije ombudsmana su utvrdili da je u izjašnjenju Radne grupe ostalo potpuno nejasno na koji način i iz kojih razloga će se isključivanjem javnosti zaštititi integritet procesa izbora. Izbor i imenovanje sudaca u Ustavni sud BiH – kao najvažniju sudsku instancu takozvanog čuvara ustava – mišljenja su Ombudsmani, mora u određenom segmentu uključiti i javnost. Kao osnovane su ocijenili navode žalitelja da odluka Radne grupe nema zakonsko uporište.

''Ako Radna grupa ne primjenjuje Poslovnik Zastupničkog doma, postavlja se pitanje na osnovu čega je donesena takva odluka. Ombudsmani smatraju da navedeno pitanje treba biti propisano tako da se osigura proporcionalnost između zaštite integriteta procesa izbora sudaca s jedne strane, ali i uključenosti javnosti u sam proces izbora s druge strane'', navodi se u odluci Ombudsmana koja je dostavljena predsjedavajućem Zastupničkog doma Parlamenta Federacije, s preporukom da se ovo pitanje uredi.

Išerić se nada da će ova preporuka Institucije ombudsmana uticati na Parlament Federacije i Radnu grupu da u skladu s Poslovnikom o radu Zastupničkog doma Parlamenta Federacije osiguraju nazočnost javnosti na sjednicama, naročito intervjua s prijavljenim kandidatima.

''Jer svako suprotno ponašanje će biti protivno Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine i bespovratno će kompromitirati izbor novo dvoje sudaca Ustavnog suda BiH 2025. i 2026. godine'', ističe Išerić, te dodaje da je takvo ponašanje protivno standardima Venecijanske komisije, što je i stav Ombudsmana.

Političke reakcije i pozivi na reformu

Dragan Mioković, predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta Federacije, za Detektor kaže da će, kada zaprimi odluku Ombudsmana, proslijediti je radnim tijelima i tražiti od njih da razmotre preporuke i postupe po njima.

''Preporuke Ombudsmana su obavezujuće i ja ću se, u okviru nadležnosti koje ima predsjedavajući Zastupničkog doma, potruditi da, konkretno ove, budu provedene. Odluku o načinu izbora sudaca Ustavnog suda BiH koji se biraju iz Federacije donio je Zastupnički dom 2005. godine. Ta odluka, koja nije mijenjana ni dopunjavana 20 godina, nedovoljno je precizna i ne odražava poželjan nivo transparentnosti samog procesa izbora'', kaže Mioković.

On navodi da je klub zastupnika Naše stranke, iz koje dolazi, ranije u Zastupničkom domu pripremio prijedlog teksta nove odluke koja bi regulirala ovu oblast i učinila proces transparentnijim, ali da nije dobila potrebnu većinu i nije stavljena na dnevni red.

Kritike iz civilnog društva o isključenju javnosti

Ivana Korajlić iz organizacije Transparency International BiH za Detektor kaže da se na sjednicama komisija institucija na državnom nivou koje su pratili vrlo često bez osnova isključuje javnost iz pojedinih dijelova.

''Razumijem da se to dešava u situacijama kada treba zaštiti određene podatke, međutim, to se čak radi kod donošenja ključnih odluka i s te strane se vrlo često dešava da najavite nazočnost, dođete na sjednicu komisije, da vas tamo vrate bez obrazloženja'', govori Korajlić.

Same procedure, uključujući i poslovnik koji treba konkretizirati u tom dijelu, potrebno je doraditi, smatra ona.

''Ako postoje generalna načela javnosti, a postoje u svim parlamentima i institucijama, onda ih treba poštovati, a ne proizvoljno primjenjivati od slučaja do slučaja'', ističe Korajlić.

Ona podsjeća da su organizacije civilnog društva potpuno isključene iz rada radnih grupa gdje se radi na zakonima, poput Zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću ili Zakona o sukobu interesa, gdje im se ne dozvoljava nazočenje ni u formi promatrača, a pogotovo ne kao aktivnog sudionika, piše Detektor.