Blokirana BiH, vlast u rasulu – a Komšić u UN-u brani propalu akciju Slavena Kovačevića

Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić obratio se danas na glavnoj debati 80. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih naroda, istaknuvši važnost očuvanja mira i jednakog poštivanja međunarodnog prava.

U govoru je naglasio da je presuda u slučaju Kovačević pred Europskim sudom za ljudska prava pokazala ''jasnu diskriminaciju građana BiH'' te upozorio na ''pokušaje njezina poništavanja''.

''To je predmet u kojem je apelant tražio jednostavnu, opravdanu i logičnu zaštitu svog aktivnog biračkog prava, koje mu je onemogućeno. Predmet je u prvostupanjskom postupku riješen u korist apelanta Kovačevića uz utvrđeno postojanje etno-teritorijalne diskriminacije, što je onda dio međunarodne zajednice, ulažući enormne diplomatske i financijske napore, nastojao anulirati u drugostupanjskom postupku'', rekao je Komšić.

Ustvrdio je da je u proces osporavanja presude uključeno i financiranje Suda.

''Jedna od zemalja(radi se o Hrvatskoj, op.a.), što je potpuno neshvatljivo i neprihvatljivo, dala je financijsku donaciju Europskom sudu za ljudska prava i pojavila se kasnije, u tom istom predmetu kao zainteresirana strana, što je izraz klasične političke korupcije'', istaknuo je.

Dodao je i da je u tome aktivno sudjelovao i visoki predstavnik u BiH, iako za to nije imao ovlasti iz Daytonskog mirovnog sporazuma.

''Dakle, dodila se potpuno istovjetna situacija kao i kod donošenja Rezolucije o genocidu u Srebrenici, gdje su pojedine zemlje lobiranjem protiv Rezolucije nastojale negirati presude Međunarodnog kaznenog suda iz Haga, dok su u predmetu koji navodim kao primjer, neke druge zemlje nastojale i još uvijek nastoje poništiti presudu kroz njihovo lobiranje i širu diplomatsku aktivnost, što nas onda dovodi do zaključka da postoji dio međunarodne zajednice koja ne dozvoljava demokraciju u Bosni i Hercegovini'', poručio je Komšić.

U nastavku obraćanja podsjetio je da se BiH u ratu devedesetih godina suočila s embargom na uvoz oružja, a danas s ''embargom na demokraciju''.

''Jučer embargo na oružje neophodno za obranu zemlje, danas embargo na demokraciju i ljudska prava'', naglasio je.

Govorio je i o ratu u Ukrajini, ističući kako je nedopustivo da se međunarodna zajednica mir pokušava postići prisilnim odricanjem od teritorija.

''Ako se oružana sila koristi da bi se druga strana prisilila da pristane na nametnuti dogovor u kojem gubi dio svoje teritorije, onda tu nema dobre i iskrene volje, već ima samo prisile, što je u suprotnosti s više akata međunarodnog prava'', kazao je Komšić.

Posebno se osvrnuo i na situaciju u Gazi, za koju je rekao da nosi elemente genocida.

''To je ovo što danas imamo u pojasu Gaze, gdje se narod Palestine suočava sa ova dva elementa genocida, propisana Konvencijom o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, gdje jedan dio svjetske političke javnosti zatvara oči i prešućuje ovu neizmjerno strašnu činjenicu'', rekao je.

Komšić je podsjetio i na tragična iskustva Bosne i Hercegovine tijekom agresije devedesetih, naglasivši neuspjeh UN-a u zaštiti civila, posebno u Srebrenici. Istaknuo je važnost Rezolucije o genocidu u Srebrenici usvojene u UN-u prošle godine, koja, kako je rekao, ''stvara novi ambijent da se kroz kulturu sjećanja preventivno djeluje kako se genocid kao najstrašniji ratni zločin nikada više ne bi dogodio''.

U završnom dijelu govora naglasio je da mir i ljudska prava ne smiju biti privilegija velikih i bogatih zemalja.

''Mir nije privilegija, mir je obaveza svih nas da ga u svakom trenutku i na svakom mjestu osiguramo. Isto tako, ljudska prava nisu privilegija, već trajna civilizacijska obaveza, koju moramo kontinuirano ispunjavati'', zaključio je Komšić u obraćanju na Generalnoj skupštini UN-a.