Pitanje izgradnje dijelova autoceste kod Mostara ponovno se nameće kao glavno u javnom prostoru Bosne i Hercegovine. Razlog je jasan – BiH i dalje "tapka u mjestu" kada je riječ o izgradnji ovog dijela Koridora 5C.
Trenutno, izgradnja je u zastoju zbog odluka Predsjedništva BiH, gdje ne postoji konsenzus o davanju suglasnosti za korištenje određenih dijelova trase autoceste, a koji se nalaze u blizini vojarne "Miralem Jugo" i vojnog aerodroma Ortiješ.
Na jednoj od posljednjih sjednica Predsjedništva BiH, Željka Cvijanović (SNSD) glasala je za davanje suglasnosti, dok je Denis Bećirović (SDP) bio suzdržan. Na kraju je Željko Komšić, glasanjem protiv, barem zasad "sahranio" odluku o suglasnosti.
Komšić, a u manjoj mjeri i Bećirović, svoje glasanje opravdali su riječima da su "Ustavni sud i OHR jasno zabranili korištenje državne imovine".
Ipak, prema novim detaljima koje objavljuje Klix.ba, uvidom u dokumente, argument protiv davanja suglasnosti za ovu trasu nema smisla.
Prvi problem koji se pojavio u izgradnji bila je blizina trase Mostar sjever – Mostar jug vojarni "Miralem Jugo", odnosno činjenica da se u blizini predviđenog i prihvaćenog pravca autoceste nalazi streljana.
Problem je nastao jer je streljana okrenuta prema mjestu gdje bi trebao prolaziti jedan dio ove dionice, pa je postojala opravdana bojazan da bi streljivo moglo ugroziti vozila na autocesti.
Prema dokumentima u koje je imao uvid portal, Autoceste Federacije BiH ponudile su rješenje. Ministarstvu obrane BiH ponuđena je izgradnja zatvorene streljane po NATO standardima, vrijedne dva milijuna KM.
Iako je za to postojala suglasnost unutar Ministarstva obrane, lokalni politički pritisci sve su zaustavili. Naime, iz Ministarstva je zatraženo da se streljana gradi u Pazariću, u vojarni "Zaim Imamović", uz obrazloženje da ondje imaju više vojnika. Autoceste FBiH pristale su i na to, no pod pritiskom političkih struktura iz Mostara, taj prijedlog je odbijen. Objašnjenje je bilo da bi se time "potvrdio Mostar kao podijeljen grad".
Kako se više nije moglo čekati, pronađeno je alternativno rješenje – izgradnja tunela iznad vojarne u Mostaru. No, umjesto dva milijuna KM za streljanu, građani BiH sada će platiti 13 milijuna eura dodatno za izgradnju tunela koji se mogao izbjeći.
Drugi veliki problem za izgradnju autoceste, odnosno dionice u Mostaru, vezan je uz vojni aerodrom Ortiješ.
Dio trase Mostar Jug - Tunel Kranj prolazi pored ovog aerodroma, ali važno je istaknuti, što potvrđuju dokumenti u posjedu Klix.ba, da predložena trasa autoceste ne prolazi kroz sam aerodrom, niti dotiče objekte koji se nalaze unutar ovog aerodroma.
Međutim, obrambenom reformom iz 2005. godine određena područja diljem BiH proglašena su "perspektivnim vojnim imovinom", iako nije sasvim jasno što taj pojam znači jer za mnoga od tih područja ne postoji plan da se ta "perspektiva" pretvori u bilo kakve konkretne projekte ili objekte.
Upravo je to bit problema. Točke kojima prolazi planirana trasa, a koje su proglašene "perspektivnim vojnim imovinom", nisu dio plana za bilo koji konkretni projekt, a pogledom na kartu možemo vidjeti da ni to nisu pretjerano "atraktivni" dijelovi.
Komšić tvrdi da je blokada nužna zbog odluke visokog predstavnika Paddyja Ashdowna iz 2005. godine, kojom je zabranjeno raspolaganje državnom imovinom.
Međutim, stručnjaci ističu da je riječ o projektu od javnog interesa. Ustavni sud BiH je u dvije odvojene odluke (2012. i 2024.) naveo da se zabrana raspolaganja ne mora odnositi na projekte od javnog interesa, poput autocesta.
Drugim riječima, ne postoji opravdanje za blokiranje korištenja imovine za javne projekte.
Premijer FBiH Nermin Nikšić 12. rujna uputio je službeni zahtjev OHR-u tražeći iznimku u ovom slučaju.
Vlada FBiH u zahtjevu ističe da podržava zabranu raspolaganja državnom imovinom, ali da se u slučajevima infrastrukturnih projekata mora dopustiti iznimka jer je riječ o javnom interesu.
Nikšić je naglasio da zemljište ostaje državno vlasništvo, ali se unapređuje i stavlja u funkciju koja koristi svim građanima BiH.
Na kraju, posljedice ovog zastoja najviše osjete građani.
Umjesto da voze novom autocestom, i dalje koriste stare ceste, dok se iz njihovih poreza plaćaju penali Europskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD). Novac za gradnju je osiguran, ali stoji neiskorišten, a EBRD potražuje penale jer sredstva nisu povučena.
Drugim riječima, projekt koji je već mogao biti pri kraju sada stoji zbog političkih blokada, dok argumenti kojima se pravda odgađanje ne prolaze ni osnovni test logike.
