Karan: BiH nije bošnjačka

''Već tri desetljeća u BiH traju dva potpuno suprotna procesa - jedan se ogleda u afirmaciji i očuvanju Dejtonskog sporazuma koji zastupa Republika Srpska i drugi koji podrazumijeva unitarizaciju BiH, a koji zastupa Sarajevo'', rekao je u intervjuu za agenciju Srna Siniša Karan, predsjednik Republike Srpske.

"Izvorni Dayton je Republika Srpska sa svojim snažnim institucijama, koja čuva nacionalno i egzistencijalno biće srpskog naroda na ovim prostorima", rekao je Karan i dodao kako je srpski narod nestao gdje god je ostao bez svog ustavnog i konstitutivnog bića.

"U BiH to pokušavaju uraditi majorizacijom. Bošnjačka politička elita želi od BiH napraviti bošnjačku državu, a to je priča o jednom čovjeku i jednom glasu, odnosno priča o građanskoj državi koja je nemoguća država u ovakvoj državnoj zajednici sastavljenoj od dva ravnopravna entiteta i tri konstitutivna naroda", rekao je Karan.

Privremene institucije

Prema njegovim riječima, BiH ima šansu da opstane samo kao rezultat dogovora tri naroda. On je naglasio da Republika Srpska nikada neće dati legitimitet odlukama koje su u suprotnosti sa Ustavom i Daytonskim sporazumom.

"Bez obzira što neke institucije na razini BiH insistiraju na nekim neustavnim nadležnostima, nametnutim od visokih predstavnika i potvrđenim od nesretnog Ustavnog suda koji je imao šansu da sačuva BiH, mi nikada nećemo dati legitimitet i to su za nas privremene institucije. Zato ponavljam da je dijalog jedini okvir u kojem je moguće napraviti suživot tri naroda u ovako složenoj državnoj zajednici", naglasio je Karan.

Zbog svega navedenog, kaže Karan, to su crvene linije zbog kojih mora biti manifestirano svesrpsko jedinstvo.

"Na razini BiH mora postojati samo jedna politička stranka, a to je Republika Srpska. Narod nas je birao da štitimo institucije i Republiku Srpsku, a ne da ih rušimo i destabiliziramo", istaknuo je Karan.

Umjetno jedinstvo

Predsjednik Srpske rekao je da BiH živi neustavnim i antidaytonskim životom već tri decenije čime šalje lažni narativ nekog umjetnog "jedinstva".

Govoreći o Ustavu BiH, Karan je naveo da je on bio proizvod društvenih okolnosti, koji se može mijenjati samo konsenzusom tri konstitutivna naroda, a ne onako kao su zamislili oni koji bi da u podređen položaj stave srpski narod i legaliziraju ono što je neustavno.

"Ni sadašnji daytonski Ustav nije bio proizvod želja, već je dio međunarodnog ugovora, ali je odražavao društvene okolnosti. Muslimanski narod pokušava stvoriti nešto protiv čega su dva naroda protiv i u kojem bi srpski i hrvatski narodi postali nacionalne manjine", rekao je Karan.

Upozorio je kako bi u tom slučaju odlučivao samo bošnjački narod, a zbog toga je i stvorena Republika Srpska, 9. siječnja 1992. godine, jer je srpski narod bio preglasan.

"BiH nije bošnjačka, u njoj svi narodi imaju isti status i da bi opstala postoje tri rješenja - jedno je da se poštuje postojeći Daytonski sporazum, druga varijanta je povratak Republike Srpske po principu samoopredjeljenja, kao što su nastale i sve druge republike bivše SFRJ. Naredna varijanta je, ako je to moguće, da se naprave izmjene Ustava, dogovorom tri naroda, kroz prepoznavanje zajedničkih potreba", naglasio je Karan.

Grijeh Ustavnog suda

Što se tiče osnivanja novih institucija na razini BiH, Karan je naglasio da se one mogu osnivati samo uz suglasnost Republike Srpske i FBiH, ali da se i taj princip narušio kroz djelovanje neustavnog Ustavnog suda BiH koji za cilj ima jačanje institucija i agencija na razini BiH.

Ocijenio je kako je najveći grijeh Ustavnog suda BiH to što nije donio odluku, prema kojoj visoki predstavnik nije zakonodavac u BiH.

"Ustavni sud je tada, a posebno sada preko Christiana Schmidta i necivilizacijskog čina protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, akte i takozvane zakone predstavio kao akte domaćeg prava. To malo tko može razumjeti", rekao je Karan.

Naveo je kako je Ustavni sud BiH prerastao u najvećeg rušitelja i grobara BiH.

"Danas nemate srpskih sudaca u Ustavnom sudu BiH, ali ih to ne zanima. To pokazuje koliko žele da vladaju i to njih ne zanima. Ustavni sud BiH danas ruši BiH. Oni misle da ruše Republiku Srpsku, ali zapravo ruše BiH", rekao je Karan.

Gradilište i pritisci

Između ostalog, rekao je i kako ove godine Republika Srpska biti ''veliko gradilište'', ističući da je prioritet nastavak izgradnje auto-puta Banjaluka-Bijeljina-Beograd.

"Nema lokalne zajednice u kojoj neće biti velikih investicija, a vjerujem da ćemo pored ove tri milijarde KM investicija, do kraja godine pronaći još jednu", rekao je Karan.

Karan je rekao da je Republika Srpska, zahvaljujući ovoj diplomatskoj aktivnosti, konačno prepoznata kao strana sa kojom se razgovara, a ne o kojoj se razgovara, kao i da su otvorena mnoga pitanja. ''Sada većina razumije naš položaj, a samim tim je i opao pritisak prema Srpskoj'', rekao je predsjednik Republike Srpske i naveo kako je u protekla tri desetljeća srpski narod pratio negativan narativ, te da je samo odlučnost naroda i političkog rukovodstva sačuvala njene institucije, naglasivši da geopolitičke okolnosti sada idu u prilog tome da je lakše objasniti poziciju Republike Srpske u BiH.

Za stolom

"Smanjili smo pritisak zbog aktivnosti predsjednika Dodika, Željke Cvijanović i Ane Trišić Babić. Otvorili smo vrata tamo gdje je to bilo nezamislivo. Prije dvije godine cijelo političko rukovodstvo bilo je pod sankcijama i naš predsjednik bio je izložen progonu od lutajućeg stranca", rekao je.

Naveo je da Republika Srpska danas ima brojne prijatelje, koji su ključni u donošenju odluka na globalnom nivou, istakavši da je Republika Srpska aktivan sugovornik, a ne promatrač.

"Republika Srpska je za stolom, a ne na stolu. Razgovaramo sa Istokom i Zapadom i relaksirani smo od pritisaka", naglasio je Karan.