Neravnopravnost – Ovakva BiH je neodrživa

Hrvatska politika, kao i Ustavni sud BiH te Europski sud za ljudska prava, već 25 godina traže reformu Izbornog zakona na način da jedan narod drugome ne bira političke predstavnike, izvijestila je RTV Herceg Bosne.

S druge strane, bošnjačke političke stranke odbijaju prijedloge koji bi onemogućili takvu praksu. Posljedice takvog pristupa su, upozorava se, paraliza političkog života i kontinuirana stagnacija Bosne i Hercegovine.

Cijenu plaća najmalobrojniji narod

''Zahtjev za izmjenom izbornog zakonodavstva ne dolazi samo iz hrvatskih političkih krugova, već i iz relevantnih domaćih i međunarodnih pravosudnih institucija. Odbijanje da se o tom pitanju uopće razgovara, kako se ističe, dovelo je do dugotrajne političke krize i nefunkcionalnosti države. U takvim okolnostima, zemlja u kojoj jedan od tri konstitutivna naroda ne može ostvariti temeljna demokratska prava teško može dugoročno opstati'', navodi RTV HB.

Predsjednik HRS-a Slaven Raguž smatra kako je problem dublje prirode.

"Ustavno-pravna neravnopravnost hrvatskog naroda je posljedica, dok je uzrok nepostojanje konsenzusa o konceptu BiH kao države. Očigledno je da okolnosti nameću zaključak kako je ovakva BiH neodrživa, a cijenu plaća najmalobrojniji konstitutivni narod", izjavio je Raguž.

Legitimno političko predstavljanje jedno je od temeljnih načela demokracije, a njegovo dovođenje u pitanje, upozoravaju analitičari, potkopava cijeli politički sustav.

Opstrukcije

Politolog Danijel Vidović podsjeća kako je taj princip već ranije formalno prihvaćen, ali nikada proveden u praksi.

"Sjetimo se da su 2013. u Bruxellesu svi potpisali legitimno političko predstavljanje. Kada je trebalo prijeći na konkretne korake, uslijedile su opstrukcije", naglašava Vidović.

Odgovornost se dijelom pripisuje i međunarodnoj zajednici koja je, kako se navodi, godinama tolerirala ili podržavala unitarističke politike. Raguž smatra kako je ključno pitanje kako uskladiti interese s politikama međunarodnih aktera.

"Pravo pitanje je kako se uklopiti u politiku država koje čine međunarodnu zajednicu i kako nametnuti vlastite interese u tom kontekstu", kaže Raguž.

Preustroj

Nemogućnost da jedan konstitutivni narod samostalno bira svoje političke predstavnike otvara niz političkih i ustavnih pitanja. U takvim okolnostima sve se češće postavlja pitanje motivacije za očuvanje postojećeg državnog okvira.

Vidović upozorava kako bi dugotrajno zadržavanje ovakvog stanja moglo otvoriti prostor i za radikalnije političke opcije.

"Legitimno je zastupati stav da takvo stanje zahtijeva alternativu — bilo kroz preustroj s federalnim jedinicama s hrvatskom većinom, bilo kroz zahtjeve za disolucijom države, ako se ovakvo stanje nastavi", ističe Vidović.

Dok god postoji uvjerenje da jedan narod ima pravo drugome nametati političke predstavnike, Bosna i Hercegovina će, zaključuje se, ostati u stanju političke stagnacije s neizvjesnom budućnošću, navodi RTV HB.