Sveučilišni profesor Boris Havel govorio je u emisiji Kompas RTV-a Herceg-Bosne o povijesnom položaju kršćana na Bliskom istoku, odnosu islama prema kršćanskim zajednicama, ali i o povijesnoj utemeljenosti biblijske priče o Judeji iz vremena Isusa Krista.
Havel je istaknuo kako je položaj kršćana diljem islamskog svijeta iznimno loš te da je Libanon jedina iznimka.
''Jedina iznimka je Libanon, u kojem kršćani imaju svoje predstavnike u vlasti. Riječ je o konsocijacijski uređenoj državi u kojoj su kršćani uspjeli zadržati poluge vlasti, uključujući i vojsku te zbog toga uspijevaju opstati unatoč protivljenju sunitskog i šijitskog muslimanskog stanovništva'', rekao je Havel.
Objasnio je kako su zemlje poput Sirije, Palestine – kako se to područje naziva od 135. godine poslije Krista – te sjeverne Afrike nekoć bile u cijelosti kršćanske, s iznimkom Perzije koja je bila zoroastrijanska.
''Sve su to bile kršćanske zemlje grčkog ili latinskog jezika. U te zemlje je u sedmom stoljeću došao islam. Malo po malo arabizirao i islamizirao ta društva. Neka društva su samo islamizirana, ali nisu arabizirana, primjerice Iran, poslije Turska i berberski krajevi u sjevernoj Africi. Neka su društva samo arabizirana, ali nisu islamizirana, primjerice Libanon'', kazao je Havel.
Dodao je kako je islamski arapski imperijalizam kroz povijest doveo do gotovo potpune propasti kršćanskih zajednica diljem Bliskog istoka.
''Ostali su tu i tamo pojedini džepovi gdje su opstali'', naglasio je.
Govoreći o Jeruzalemu, podsjetio je kako su Arapi muslimani Židovima dopustili povratak u grad nakon pola tisućljeća, nakon što im je rimski car Hadrijan 135. godine zabranio približavanje i naseljavanje u Jeruzalemu.
Havel je naveo kako u Siriji i danas živi znatan broj kršćana, koje je bivši predsjednik Bašar al-Asad štitio oslanjajući se na savezništvo s manjinskim zajednicama.
Dodao je kako se kršćani, nakon dolaska novog režima, osjećaju ozbiljno zabrinutima za vlastitu sigurnost.
Govoreći o Izraelu, Havel je rekao kako je položaj kršćana raznolik.
''Većina ih živi na područjima pod palestinskom samoupravom, gdje im je stanje teško, ali puno bolje nego na područjima pod islamskom vlašću'', rekao je.
Istaknuo je kako kršćani u gradovima poput Nazareta, koji je pod izraelskom upravom, uživaju puna građanska prava, dok kršćani u Betlehemu moraju biti oprezni u javnom istupanju.
''Definitivno jedino mjesto na Bliskom istoku gdje kao kršćanin možete živjeti slobodno i naviještati vjeru svojim sunarodnjacima jest Izrael. No, u Izraelu je zakonom zabranjeno naviještati bilo koju vjeru osobama koje joj ne pripadaju, odnosno nitko nikoga ne smije preobraćati na svoju vjeru'', rekao je Havel.
Naglasio je kako je Judeja prostor židovskih svetih gradova – Jeruzalema, Hebrona i Betlehema, te dodao da biblijsku priču o Judeji iz Isusova doba potvrđuju povijesni izvori i arheologija.
Havel se osvrnuo i na ulogu hrvatskoga kardinala Franje Šepera.
''Prvi koji je u povijesti Crkve pred Zborom kardinala u Vatikanu zatražio da se Židove prepozna kao Božji narod bio je kardinal Šeper'', rekao je.
Dodao je kako je Šeper nakon toga imenovan pročelnikom Kongregacije za nauk vjere, jedne od najvažnijih institucija Katoličke Crkve, a na tom ga je mjestu naslijedio Joseph Ratzinger, kasniji papa Benedikt XVI.
''Šeper je, prema meni vidljivim podatcima, bio veliki zagovornik razumijevanja židovskih korijena kršćanske vjere, a bio je i prijatelj Alojzija Stepinca'', rekao je Havel, dodavši kako bi vrijedilo istražiti je li i Stepinac dijelio slično shvaćanje o Židovima, kroz daljnji uvid u vatikanske arhive.
Boris Havel je politolog, povjesničar i stručnjak za bliskoistočne procese, profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu te autor niza znanstvenih radova i knjiga, među kojima je i Izrael – Narod u danu rođen. O navedenim temama, kao i o starozavjetnim proročanstvima, političkim prilikama u Galileji, Judeji i Samariji, farizejima, saducejima i esenima, govori se detaljnije u videoemisiji Kompas.
