'Da je BiH normalna, u Predsjedništvu Hrvat ne bi bio protiv Pelješkog mosta'

Nakon burne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske (RS) Pelješki most obranio je Milorad Dodik, a htjeli su ga “minirati” bošnjački i hrvatski član Predsjedništva BiH, piše "Večernji list".

Tako je preko noći promijenjena percepcija o njemu, a Dodik je postao graditelj novih odnosa.

U intervjuu za "Večernji list" Dodik je komentirao problem oko Pelješkog mosta rekavši da je "BiH normalna, u Predsjedništvu Hrvat ne bi bio protiv Pelješkog mosta".

On je objasnio koji je razlog što je proglasio veto zbog Pelješkog mosta.

''Zato što RS nije u interesu da sa susjedima, u ovom slučaju Hrvatskom, ima nove probleme. Trebamo se usmjeriti na rješavanje postojećih poput granice kod Kostajnice, izgradnje mosta u Gradiški, odlagališta nuklearnog otpada u Trgovskoj Gori. To su teme o kojima trebamo razgovarati i pronaći rješenje, a ne da teme kao što je izgradnja Pelješkog mosta, koji je na hrvatskom teritoriju, istaknemo kao glavni problem.

Ja pripadam onim političarima koji misle da se ne treba miješati u unutrašnje poslove drugih zemalja. Pelješki most za mene je isključivo unutrašnje pitanje RH. Ova tema nije uopće nova, zašto je ponovno izronila iz političkog Sarajeva? Znam da se u prošlosti razgovaralo o tome na koji način popraviti performanse samog mosta kako bi se zadovoljili zahtjevi, prije svega bošnjačke, sarajevske politike u realizaciji nekih irealnih planova. Most je podignut na 55 metara visine i širine između stupova od 200 metara. Na taj su ustupak hrvatske vlasti pristale'', kazao je Dodik.

Dodao je da postoji i činjenica da su angažirana velika sredstva EU i sigurno je da EU ne bi ušla u proceduru odobravanja da sve nije bilo perfektno pravno čisto.

''Sljedeća stvar koja je bitna jest da to rade Kinezi i kineske kompanije koje su prisutne i ovdje u RS. Sve to izaziva negativne konotacije. A od toga RS ne bi imao nikakve koristi. Dakle, RS je u interesu da rješava otvorene probleme s Hrvatskom. Mi smo državotvorni entitet u BiH, subjekt smo međunarodnog prava. I sam ustav to je afirmirao kroz pravo da srpski član Predsjedništva pokrene vitalni entitetski interes i da konačna odluka o tome bude donesena ovdje u Narodnoj skupštini RS, a ne da bude stvar takvih većina kakve imamo u Predsjedništvu kroz Komšića i Džaferovića, koji dijele isto glasačko tijelo i koji vjeruju u iste vrijednosti.''

Na konstatciju da neki nagađaju da je ovim potezom vratio dug predsjedniku Hrvatskog narodnog sabora BiH Draganu Čoviću, Dodik je odgovorio:

''U politici ima mnogo špekulacija. Niti sam ja šta dužan gospodinu Čoviću niti obrnuto postoji takav odnos. Ali upravo zbog toga vrlo dobro surađujemo u političkim pitanjima.''

Komentirao je i to što gotovo devet mjeseci nakon izbora nema nove vlasti.

''Iz Sarajeva uvijek traže novi konflikt. Ali moram reći da se grdno varaju oni koji misle da mi Srbi jadikujemo što te vlasti tamo nema. To nama služi kao dokaz da BiH ne može biti funkcionalna i održiva. To je dokaz da se ovdje pokušavaju nametnuti određeni koncepti koji nisu u interesu svih. Nemogućnost izbora u skladu s izbornim rezultatom nije stvar pobjednika, nego prava naroda da ih njihovi predstavnici zastupaju u vlasti. Ako to narodu ne dopuštate, onda šta? Ovo vrijeme pokazuje da BiH kao država nema nikakvog smisla'', kazao je Dodik.