Đonlagić: SDA, DF i SBiH spremni za vlast

Stranka demokratske akcije (SDA), Demokratska fronta (DF) i Stranka za Bosnu i Hercegovinu (SBiH) imaju koalicijski kapacitet za formiranje vlasti na županijskoj i federalnoj razini, kao i u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, rekao je za BHRT Dženan Đonlagić, glavni tajnik Demokratske fronte i novoizabrani zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Govoreći o pregovorima o formiranju vlasti, Đonlagić je kazao da su razgovori triju stranaka ušli u fazu usuglašavanja programa za mandatno razdoblje 2026. – 2030. godine. Istaknuo je da će jedan od najvećih izazova nove vlasti biti sanacija ekonomskog i financijskog stanja na svim razinama.

Duboki minusi

''Vrlo je jasno da postoji koalicijski kapacitet između SDA-a, SBiH-a i DF-a na razini županija, Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH i Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Ono što nam slijedi jest proces neizravnih izbora, odnosno izbora županijskih zastupnika u Dom naroda Parlamenta FBiH, a potom i izbora izaslanika u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH'', rekao je Đonlagić.

Dodao je da je dogovoreno usuglašavanje zajedničkog programa koji bi trebao sadržavati konkretne projekte i aktivnosti za svaku razinu vlasti.

Đonlagić smatra da će nova vlast zateći teško ekonomsko i financijsko stanje, posebno kada je riječ o proračunima županija, Federacije BiH i države.

Upozorio je da će biti nužna stabilizacija javnih financija, ali i pokretanje gospodarskih aktivnosti kako bi građani osjetili konkretne rezultate.

''Mislim da će ono što će se zateći na razini županija, Federacije i Bosne i Hercegovine, posebno u ekonomskom i financijskom smislu, biti duboki minusi i proračunski deficiti. Trebat će stabilizacija i konsolidacija, a potom na temelju konkretnih projekata napraviti pomak'', kazao je.

DF ne želi Trojku

Kao prioritete je naveo elektroenergetski sektor, cestovnu i željezničku infrastrukturu, fiskalizaciju, smanjenje sive ekonomije i rasterećenje gospodarstva.

Ocijenio je da aktualna vlast nije završila najavljene reforme, među kojima su i zakonska rješenja koja bi trebala osigurati veću fiskalnu disciplinu i smanjiti utaju poreza.

Posebno je ukazao na stanje u Elektroprivredi BiH i nova poskupljenja energenata, ističući da će predstojeće razdoblje zahtijevati ozbiljne ekonomske mjere.

Govoreći o mogućnosti da SDP, Narod i pravda i Naša stranka ponovno budu dio vlasti, Đonlagić je poručio da Demokratska fronta ne želi koaliciju ni s jednom od stranaka Trojke u novom mandatu.

Istaknuo je da je taj stav jasno prenesen i potencijalnim koalicijskim partnerima te da DF smatra kako političku odgovornost za rezultate prethodnog mandata trebaju snositi stranke koje su činile vlast.

''Naš politički stav je da ne dolazi u obzir nijedna od stranaka Trojke u novom mandatu, u novoj vlasti. Što bi to značilo u političkom smislu? Sve političke promašaje, ekonomsko-financijske i pravosudne minuse iz prethodnog mandata preuzeti na sebe'', rekao je Đonlagić.

Matematika bez SDP-a

Dodao je da je opredjeljenje triju stranaka da vlast formiraju s političkim subjektima koji su u mandatu 2022. – 2026. bili u oporbi.

Na pitanje može li se vlast u Federaciji BiH formirati bez SDP-a, odgovorio je da za to postoji politička i matematička mogućnost.

Đonlagić smatra da je aktualni saziv Vijeća ministara BiH, zbog načina na koji je formiran 2022. godine, SNSD-u i HDZ-u omogućio značajan utjecaj na državne institucije te da se novi saziv neće moći jednostavno formirati bez promjene odnosa u Predsjedništvu BiH.

Ocijenio je da će SNSD i HDZ i u narednom razdoblju imati ključnu ulogu u procesu imenovanja predsjedatelja Vijeća ministara BiH.

''Politička odluka u Predsjedništvu BiH iz prosinca 2022. godine i odluka zastupnika Trojke iz siječnja 2023. da imenuju SNSD i HDZ u Vijeće ministara vode nas prema Vijeću ministara SNSD-a i HDZ-a do 2030. godine'', kazao je Đonlagić.

Prema njegovim riječima, dvije članice Predsjedništva BiH iz SNSD-a i HDZ-a, Željka Cvijanović i Darijana Filipović, imat će ključnu ulogu u određivanju dinamike i sastava budućeg Vijeća ministara.

Plinska konekcija

Komentirajući izjave Milorada Dodika o neprihvatljivosti pojedinih političkih stranaka za formiranje vlasti, Đonlagić je ocijenio da takve poruke treba promatrati i u kontekstu odnosa SNSD-a i HDZ-a.

Govoreći o Južnoj interkonekciji, Đonlagić je istaknuo da je riječ o važnom strateškom energetskom projektu za Bosnu i Hercegovinu te da među potencijalnim partnerima ne očekuje nesuglasice oko njegove realizacije.

Podsjetio je da je ruski plin trenutačno jedini izvor prirodnog plina za BiH, zbog čega smatra da je potrebno raditi na alternativnim pravcima opskrbe.

Ukazao je, međutim, na to da posao još nije završen jer Vlada Federacije BiH nije pripremila prijedlog konkretnog ugovora.

''Ta faza konkretnog ugovora bit će vrlo važna i odredit će sve naredne korake. Potrebno je dobro pripremiti projekt, uzimajući u obzir količine koje su potrebne Bosni i Hercegovini, ali i ono što je posebno važno – ekonomsku cijenu projekta'', naveo je Đonlagić.

Vlast u Sarajevu

Komentirajući najave mogućih političkih blokada prilikom konstituiranja Skupštine Sarajevske županije i formiranja nove županijske vlade, Đonlagić je poručio da je presudna skupštinska većina, odnosno 18 zastupničkih glasova.

Smatra da etnička struktura zastupnika i formiranje klubova naroda ne trebaju biti u prvom planu prilikom odlučivanja o tome tko će formirati županijsku vlast.

''Županijska skupština nije dom naroda. Građani su izravno izabrali zastupnike u županijske skupštine. Fokus prilikom formiranja vlasti i županijske vlade treba biti na tome tko ima skupštinsku većinu'', rekao je.

Upozorio je da bi eventualne blokade mogle imati ozbiljne posljedice, posebno zbog obveze usvajanja proračuna za narednu godinu.

Prema njegovim riječima, neusvajanje proračuna Sarajevske županije moglo bi dovesti do financijske blokade i ugroziti obveze prema velikom broju proračunskih korisnika.

O OHR-u i Americi

Govoreći o ulozi međunarodne zajednice i budućnosti Ureda visokog predstavnika u BiH, Đonlagić je ocijenio da ne očekuje imenovanje novog visokog predstavnika nakon odlaska Christiana Schmidta.

Smatra da u narednom razdoblju neće biti značajnijih novih odluka, uključujući korištenje bonskih ovlasti, te da će aktivnosti uglavnom biti svedene na priopćenja i javne objave.

Osvrnuo se i na rezultate međuizbora u Sjedinjenim Američkim Državama, ocijenivši da u naredne dvije godine ne očekuje značajnije promjene američke vanjske politike prema Bosni i Hercegovini.

Kao jednu od tema koja bi se mogla ponovno otvoriti u američkom Kongresu naveo je lobiranje iz Republike Srpske.