Štrajk pravosuđa koči mostarske tvrtke: Tko će odgovarati za poslove izgubljene zbog sudskih potvrda?

Štrajk zaposlenika pravosudnih institucija u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, koji traje od 7. rujna, prerastao je u problem koji više ne pogađa samo rad sudova i građane. Posljedice sve snažnije osjećaju i gospodarstvenici koji zbog nemogućnosti pribavljanja sudskih uvjerenja imaju poteškoće sa sudjelovanjem u postupcima javnih nabava.

Posebno je zabrinjavajuće što tvrtke, iako ispunjavaju poslovne i druge uvjete za sudjelovanje na natječajima, mogu doći u situaciju da izgube ugovor zbog dokumentacije koju objektivno ne mogu pribaviti.

Na problem su već upozorile Gospodarska komora Federacije BiH i Gospodarska komora HNŽ-a, koje su se obratile predsjedniku Općinskog suda u Mostaru.

Najpovoljnija ponuda ne mora značiti i dobiven posao

Zakon o javnim nabavama BiH predviđa obvezu dostavljanja odgovarajućih dokaza o ispunjavanju uvjeta za sudjelovanje u postupku.

U određenim slučajevima najpovoljniji ponuditelj mora naknadno dostaviti izvornike ili ovjerene preslike dokumenata, uključujući sudska uvjerenja.

Ako to ne učini u propisanom roku, ugovor može biti ponuđen sljedećem ponuditelju s rang-liste.

Takva mogućnost otvara ozbiljno pitanje: može li tvrtka iz Mostara ostati bez posla samo zato što nadležni sud tijekom štrajka ne izdaje dokument koji je potreban za sklapanje ugovora?

Sudovi obavljaju samo hitne poslove

Općinski sud u Mostaru početkom rujna objavio je da se tijekom generalnog štrajka obustavlja neposredan rad sa strankama te da se zahtjevi i podnesci dostavljaju poštom.

Istodobno se obavljaju samo poslovi koji se, prema odluci neovisnog arbitra, ne smiju prekidati tijekom štrajka.

Među redovitim uslugama koje pruža Općinski sud u Mostaru nalazi se i izdavanje uvjerenja potrebnih za sudjelovanje u postupcima javnih nabava.

Njihova nedostupnost tako izravno otvara pitanje poslovne štete, jednakog položaja ponuditelja i pravne sigurnosti.

Sindikat odgovornost usmjerava prema Vladi

Jedinstveni sindikat državnih službenika i namještenika pravosuđa HNŽ-a krajem listopada poručio je kako razumije probleme gospodarstvenika, ali odbacuje prebacivanje odgovornosti na zaposlenike.

Iz Sindikata ističu da se pridržavaju odluke o poslovima koji se ne smiju prekidati tijekom štrajka te da je rješavanje uzroka problema u nadležnosti županijske Vlade.

S druge strane, Vlada HNŽ-a ranije je navela kako je spremna na dijalog, ali je problematizirala zahtjeve zaposlenika i način provođenja štrajka.

Dok se odgovornost prebacuje između institucija, gospodarstvenici ostaju bez pravodobnog pristupa dokumentaciji potrebnoj za redovito poslovanje.

Tko će zaštititi gospodarstvenike?

Vlada HNŽ-a ranije je građanima i pravnim osobama preporučila da se obrate institucijama pred kojima vode postupke te zatraže produljenje rokova ili naknadnu dostavu dokumenata, uz dokaz da su zahtjev pravodobno podnijeli sudu.

Međutim, u postupcima javnih nabava takvo rješenje nije automatsko i ovisi o primjenjivim zakonskim pravilima.

Zato se otvara pitanje hoće li Agencija za javne nabave BiH dati posebno tumačenje za slučajeve kada gospodarski subjekti zbog obustave rada sudova ne mogu pribaviti obvezne potvrde.

Jednako je važno utvrditi postoji li mogućnost organiziranja izdavanja pojedinih uvjerenja tijekom štrajka, bez kršenja zakonskog minimuma rada i prava zaposlenika.

Nakon više od dva mjeseca zastoja pitanje više nije samo kada će štrajk završiti, nego i tko će zaštititi gospodarstvenike od posljedica na koje sami ne mogu utjecati.

Jer za tvrtku koja zbog nedostupnog sudskog dokumenta izgubi posao, naknadno rješenje štrajka može doći prekasno.