Brkić: BiH je ostala na istoj točki od otvaranja pregovora s EU

Zamjenik ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Josip Brkić izjavio je da se Bosna i Hercegovina, u proceduralnom smislu, i dalje nalazi na točki na koju ju je Europsko vijeće postavilo u ožujku 2024. godine, kada je donesena odluka o otvaranju pregovora s Europskom unijom.

Govoreći u Dnevniku D Federalne televizije o europskom putu BiH, NATO integracijama, imenovanju novog visokog predstavnika i odnosima Hrvata i Bošnjaka u BiH, Brkić je kazao kako BiH nije napravila značajan iskorak u procesu pristupanja EU.

“Kada je donesena odluka o otvaranju pregovora, nismo započeli pregovore i u kontekstu pristupanja EU nismo napravili značajan iskorak. Trebali smo to iskoristiti pametnije, jer politika proširenja nije uvijek politika o kojoj EU razgovara”, rekao je Brkić.

Krize i uvjetovanja

Podsjetio je kako su političke krize i dnevnopolitička prepucavanja usporili europski put BiH.

“Nisu se trebala dogoditi uvjetovanja i stvaranje kriza na državnoj razini, čemu smo svjedočili cijelu 2025. godinu. Svaki pokušaj da se pitanje Zakona o sudu, Zakona o VSTV-u i imenovanje glavnog pregovarača nađe na dnevnom redu naišao je na otpor i postao dnevnopolitička tema sukobljavanja unutar Vijeća ministara”, kazao je.

Govoreći o imenovanju glavnog pregovarača, Brkić je kazao kako je njegova stranka spremna odmah podržati imenovanje na načelima inkluzivnosti i supsidijarnosti.

“Mi smo spremni odmah, bezuvjetno, na načelima inkluzivnosti i supsidijarnosti, da dođe do imenovanja glavnog pregovarača na temeljima već jednog džentlmenskog sporazuma koji postoji”, rekao je Brkić.

Nema dovoljno volje u redovima srpskog naroda

Ipak, ocijenio je kako je BiH veoma blizu izbora te da vjerojatno neće biti dovoljno političke volje za imenovanje pregovarača iz reda srpskog naroda.

“Mislim da smo preblizu izborima i ne mislim da će u prvom redu stranke Trojke biti spremne da imamo pregovarača iz reda srpskog konstitutivnog naroda ili pregovaračicu koja bi mogla osigurati da bilo koju odluku koju primi uime BiH provede cjelovito na teritoriju BiH”, kazao je.

“Glavnog pregovarača moramo imati u trenutku kada se bude održavala prva međuvladina konferencija. Tada počinje tehnička faza pregovaranja, tada počinje stvarni posao preuzimanja pravne stečevine EU”, naveo je.

Komentirajući francusko-njemački non-paper o faznoj integraciji zemalja zapadnog Balkana i Moldavije, Brkić je rekao kako krajnji cilj ostaje punopravno članstvo u Europskoj uniji.

“Sada treba dati mogućnost kandidatima, kada ispune ono što je zadano, da se mogu fazno integrirati u pojedine segmente EU, od slobode kretanja ljudi, roba, usluga i kapitala. Budući da nismo otvorili pregovore, to za nas u metodološkom smislu ništa ne znači”, kazao je Brkić.

Stepenicu do NATO članstva

Govoreći o NATO integracijama, podsjetio je kako se BiH formalno nalazi u Akcijskom planu za članstvo.

“Mi jesmo, uvjetno rečeno, stepenicu do članstva. Ali taj put može se razvući na određeni broj godina iz jednostavnog razloga što NATO želi primiti BiH na temelju odluke i unutarnjeg konsenzusa u BiH”, rekao je.

Komentirajući proces izbora novog visokog predstavnika, Brkić je rekao kako svoju procjenu temelji na komunikaciji nakon sjednice PIC-a i razgovorima s akterima uključenima u proces.

“Trideset i jednu godinu nakon Daytonskog mirovnog sporazuma Ured visokog predstavnika uistinu više nema smisla. Mislim da tko god to bio, zasigurno neće imati izvršne bonske ovlasti na raspolaganju kao do sada i vrlo vjerojatno će imati vrlo ograničen vremenski rok kada će se donijeti odluka o zatvaranju Ureda visokog predstavnika”, rekao je Brkić.

Kao jedno od mogućih rješenja naveo je i fizičko izmještanje OHR-a u Bruxelles.

Govoreći o položaju Hrvata u BiH, Brkić je rekao kako i u Hrvatskoj i u međunarodnim institucijama postoji percepcija da Hrvati nemaju jednak status u odnosu na druga dva konstitutivna naroda.

“Sve dok imamo činjenicu da brojniji narod unutar Federacije, Bošnjaci, mogu izabrati člana Predsjedništva Hrvatima, to govori da nismo ravnopravni”, kazao je.

Govoreći o odnosima Hrvata i Bošnjaka, poručio je kako je potrebno više političke hrabrosti i mudrosti kako bi pitanje ravnopravnosti Hrvata postalo dio političkog mainstreama.

“Bili smo blizu u Neumu, bili smo blizu s Aprilskim paketom, bili smo posljednjih 20 godina jako blizu svih tih dogovora koji bi, prema mojem mišljenju, duboko stabilizirali odnose u BiH”, kazao je.

Ocijenio je kako su propuštene prilike teško nadoknadive te zaključio da bi BiH bila ispred Crne Gore na putu prema EU da je, prema njegovim riječima, uspjela provedba Aprilskog paketa.