Ademović: RS stvara paralelni digitalni identitetski instrument

Kemal Ademović, zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, priopćio je kako je proteklog tjedna podnio novu apelaciju Ustavnom sudu BiH za ocjenu ustavnosti Zakona o elektroničkoj identifikaciji, uslugama povjerenja u elektroničkom poslovanju i elektroničkom dokumentu Republike Srpske.

Prema njegovoj izjavi, zatražio je i privremenu mjeru trenutačne obustave primjene zakona do donošenja konačne odluke Ustavnog suda BiH, kako bi se, naveo je, spriječile izuzetno ozbiljne štetne posljedice. Ademović je uputio i pismo Uredu visokog predstavnika u BiH, tražeći hitnu reakciju radi pravodobnog sprječavanja, kako tvrdi, nesagledive štete.

Ademović traži reakciju OHR-a

''Reakcije OHR-a još nema. Kao što nema ni reakcije probosanske politike. A sporni neustavni zakon je prije više od 15 dana objavljen u Službenom glasniku RS, broj 49/2026 od 2. lipnja 2026. Na sceni imamo tihi državni udar koji prolazi ispod radara zbog valjda 'važnijih', dnevnopolitičkih tema. Donošenjem ovog zakona, bh. entitet RS ponavlja odredbe koje je Ustavni sud BiH već proglasio neustavnim u predmetu broj U-1/25. Riječ je o poslovima iz isključive nadležnosti državne Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka, IDDEEA-e, a nikako entitetske Agencije za informacijsko-komunikacijske tehnologije RS'', izjavio je Ademović, prema priopćenju Sektora Parlamentarne skupštine BiH za odnose s javnošću, koji se poziva na njegov kabinet.

Zamjenik predsjedatelja Doma naroda ističe kako se novim zakonom u Republici Srpskoj pokušava izgraditi paralelni sustav digitalnog identiteta, koji uključuje elektroničke novčanike, kvalificirane elektroničke potpise, certifikate, registre, nadzorna tijela i mehanizme međunarodnog povezivanja.

Upozorenje na paralelni digitalni sustav

Prema Ademovićevim tvrdnjama, uvođenjem ''Elektroničkog novčanika za digitalni identitet'' Republika Srpska stvara paralelni digitalni identitetski instrument koji ima istu pravnu funkciju kao osobni dokumenti na državnoj razini.

Takav paralelizam, upozorava, izravno ugrožava jednoobraznost sustava identifikacije građana BiH, što je Ustavni sud označio kao nužan uvjet za funkcioniranje države.

Dodao je kako bi se građani i gospodarski subjekti mogli naći u situaciji da njihovi digitalni potpisi izdani u RS-u ne budu priznati na razini države, u Federaciji BiH ili u međunarodnom prometu, što bi, prema njegovim riječima, moglo paralizirati digitalno gospodarstvo.

Sporna međunarodna povezanost

Ademović posebno opasnom smatra odredbu članka 23., kojom se entitetskoj agenciji omogućuje uspostavljanje ''čvorova'' za prekograničnu autentifikaciju i izravno povezivanje s međunarodnom infrastrukturom.

Ustavni sud je, podsjeća Ademović, izričito utvrdio da takvo izravno međunarodno djelovanje entiteta u području identifikacijskih dokumenata nije u skladu s Ustavom BiH.

IDDEEA je već upozorila na moguće ugrožavanje bezviznog režima za građane BiH ako bude narušen integritet jedinstvenog sustava izdavanja putnih isprava.

''Podsjećam, Ustavni sud BiH je u ožujku 2026. godine, po mojoj apelaciji, ukinuo odredbe koje su entitetu omogućavale uspostavljanje infrastrukture za digitalno potpisivanje i izdavanje kvalificiranih certifikata, ocjenjujući da to narušava jedinstveni sustav identifikacijskih dokumenata u BiH. Ovaj novi zakon RS ponovno uvodi upravo ove institute, samo pod nadležnošću Agencije za informacijsko-komunikacijske tehnologije RS umjesto ranije predviđenog MUP-a RS. Iako je zakon formalno novi, njegova suština je gotovo identična ranije ukinutim rješenjima, čime se svjesno zaobilazi autoritet najviše sudske instance u državi'', naveo je Ademović.

Kritike zbog izostanka reakcije

Ademović tvrdi kako Republika Srpska ne odustaje od pokušaja preuzimanja državnih nadležnosti i uspostavljanja paralelnih sustava. Prema njegovoj ocjeni, kontinuitet tih pokušaja pokazuje da je riječ o agendi od koje se ne odustaje.

Institucionalnom branom tim postupcima smatra Ustavni sud BiH, kao vrhovnu pravnu vlast u državi, ali i OHR, za koji navodi da je u ovakvim slučajevima neophodan za pravodobnu reakciju. Ipak, upozorava da ovoga puta reakcije OHR-a još nema, kao ni reakcije ''probosanske'' politike.

''Ohrabreni političkom i institucionalnom šutnjom i OHR-a i 'probosanskih' stranaka, kadrovi SNSD-a idu dalje, pa su se čak drznuli zabraniti državnoj agenciji IDDEEA obradu osobnih podataka u svrhu izdavanja kvalificiranih elektroničkih potvrda za elektroničko potpisivanje. Ovo je još jedna potvrda da oni koji negiraju postojanje i ovlasti visokog predstavnika to čine kako bi mogli emitirati zakone kojima preuzimaju ovlasti države. Kada nakon OHR-a blokiraju i Ustavni sud BiH, a to je izvjesno, mogu praviti pravni kaos u kojem ih više nitko institucionalno ne može zaustaviti'', rekao je Ademović.

Zaključio je kako će vrijeme vrlo brzo pokazati postoji li svijest o ključnim državnim institucijama kao ''crvenim linijama'', kao i minimum političke iskrenosti i odlučnosti da one budu zaštićene, ili će prevagnuti želja za vlašću i politička trgovina.