bljesak-logo
search icon
sun icon
open-nav
Usklađenost s Ustavom

BiH krenula rušiti Schmidtove zakone?

Ovim zaključkom Ustavni sud BiH obaviješten je da visoki predstavnik u BiH nema pravo donositi niti nametati zakone, jer to nije u skladu s Ustavom BiH.
13.02.2026. u 13:42
text

Ustavnopravna komisija Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na današnjoj sjednici usvojila je zaključak kojim je konstatirala da visoki predstavnik nema ustavnu nadležnost da donosi zakone, zbog čega su neustavne odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH.

Zaključak je donesen povodom zahtjeva Ustavnog suda BiH za ocjenu ustavnosti odredbe člana 203a. Krivičnog zakona BiH, kao i samostalnog člana 4. Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH, priopćeno je iz Parlamentarne skupštine BiH.

Tko donosi zakone?

Zamjenik predsjedavajućeg Ustavnopravne komisije Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Milan Petković nada se da će Ustavni sud BiH uvažiti činjenicu da je najviše zakonodavno tijelo u BiH zauzelo zvaničan stav da nitko drugi, osim Parlamentarne skupštine BiH, ne može donositi zakone bez obzira na funkciju.

Petković je podsjetio da je prvi put ovo povjerenstvo zauzelo stav da visoki predstavnik nema pravo donositi, odnosno nametati zakone i o tome je službeno obavijestilo Ustavni sud BiH.

Naveo je kako je danas raspravljano o zahtjevu Ustavnog suda BiH da se ovo povjerenstvo izjasni o ustavnosti Krivičnog zakona BiH, odnosno o apelaciji koju su uputili zastupnici SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

"Apelacijom se traži da Ustavni sud BiH proglasi neustavnim nametnute izmjene Krivičnog zakona BiH, konkretno član 203a, koje je nametnuo Schmidt, a postale su sastavni dio zakonodavstva BiH. Ustavnopravna komisija je usvojila zaključak koji sam predložio kao njen član", rekao je Petković novinarima.

4 za, 3 protiv

Član 203a predviđa i zatvorske kazne za "neizvršavanje odluka visokog predstavnika".

Pojasnio je kako je ovim zaključkom Ustavni sud BiH obaviješten da visoki predstavnik u BiH nema pravo donositi niti nametati zakone, jer to nije u skladu s Ustavom BiH.

''Zaključak je usvojen s četiri glasa za i tri glasa protiv'', dodao je Petković.

Ostale odluke

Na današnjoj sjednici utvrđena je usuglašenost s Ustavom BiH i pravnim sustavom BiH Prijedloga zakona o izmjenama Zakona o financiranju institucija BiH, čiji je predlagač zastupnik Marinko Čavara.

Ustavnopravna komisija zatražila je od Kolegija Zastupničkog doma produženje roka za dostavljanje izvještaja o Prijedlogu zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću BiH, čiji su predlagači Darko Babalj, Branislav Borenović, Mira Pekić, Nenad Grković i Mladen Bosić, do dobivanja mišljenja Venecijanske komisije o ovom zakonskom aktu.

Usvojen je i izvještaj o javnoj raspravi o Prijedlogu zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću BiH, koju je, po zaključku Zastupničkog doma, provela Ustavnopravna komisija.

Usvojen je i izvještaj o praćenju realizacije preporuka revizije učinka "Aktivnosti institucija u procesu donošenja pravilnika o unutrašnjoj organizaciji", čiji je podnositelj Ured za reviziju institucija BiH.

Povodom Zahtjeva Ustavnog suda BiH za ocjenu kompatibilnosti odredaba Zakona o zabrani diskriminacije BiH, Ustavnopravna komisija konstatirala je da je Parlamentarna skupština BiH donijela Zakon o zabrani diskriminacije BiH i da će odluku o ovom sporu donijeti Ustavni sud BiH.

POVEZANO