Već duže vrijeme se govori o potrebi zatvaranja Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, a ovih dana je i Christian Schmidt izrazio nadu kako će on biti posljednji Visoki predstavnik. Međutim, kako stvari stoje, Schmidt za sada ostaje, ali prema njegovim najavama neće koristiti svoje "bonnske" ovlasti. No, sve se može značajno promijeniti ako iz SAD-a iznenada stigne odluka o prestanku financiranja ovog ureda.
Nametanja do daljnjega nema, a ostaje do kraja mandata jer nitko iz ključnih međunarodnih institucija nije zatražio njegovu ostavku. Kratki je to rezime nedavnih Schmidtovih poruka.
"Ja se nadam da ću završiti ovaj posao i da ću biti posljednji Visoki predstavnik jer mislim da moramo dati odgovore u idućim godinama, ali moramo uspješno provesti program 5+2 u tom smislu da Bosnu i Hercegovinu odvedemo ka europskim integracijama".
O potrebi zatvaranja Ureda Visokog predstavnika se sve više govori i od strane analitičara, ali i od političkih dužnosnika, posebno sa srpske i hrvatske strane.
No, jasno je kako će takvo nešto diktirati međunarodne okolnosti, ali ako on ne bude djelovao, onda se s pravom postavlja i pitanje njegova postojanja. A to bi onda moglo potaknuti i domaće političare na veće preuzimanje odgovornosti.
"Prije svega to je sramota za jednu zemlju da ima jednog takvog predstavnika, a s druge strane treba gledati ustvari što taj visoki predstavnik radi. A pošto ne radi ništa, možda bi se jednog dana moglo dogoditi da neki ljudi koji odlučuju o ovoj državi napišu pismo tamo gdje treba u Bruxelles i Washintgon i zamole da se počne razmatrati zatvaranje ureda visokog predstavnika. Nikada nisam vidio da je netko ozbiljnije razmišljao na tu temu i mislim da je to jedan korak koji je najvažniji i koji se mora napraviti", kazao je diplomat i povjesničar Slobodan Šoja za RTV HB.
"Bosna i Hercegovina se mora okrenuti svojim resursima, svojim političkim snagama, političari u BiH moraju konačno preuzeti inicijativu i ulogu za predvođenje BiH posebno ka europskim integracijama, moraju početi rješavati krucijalna politička pitanja i donositi određene zakone", mišljenja je politolog Marko Lucović.
Amerikanci su na posljednjoj sjednici Vijeća sigurnosti pokazali popriličnu rezerviranost prema Uredu Visokog predstavnika, no, za sada nisu najavili i njegovo gašenje. Politolog Marko Lucović navodi kako je djelovanje mnogih dosadašnjih visokih predstavnika promašeno, a jednako tako i Christiana Schmidta, posebno jer je najvažnije političko pitanje u BiH kao što je Izborni zakon tek površno zagrebao.
"Međutim on nije uspio do kraja biti medijator u toj cijeloj političkoj priči i nije se uspio konačno izboriti za tu prebitnu političku temu da se stavi u fokus političkog dogovora i samim time ja bih ocijenjio njegov rad lošim. Amerikanci, sudeći po njihovim dosadašnjim politikama i smanjivanju svim nekim relevantnim međunarodnim organizacijama moglo bi se očekivati da će na red doći i ured visokog predstavnika. Ako bi to bilo tako, onda je jasno potpuno da se ured visokog predstavnika bliži kraj djelovanja u Bosni i Hercegovini", objasnio je.
Iako Trumpova administracija vodi dosta nepredvidljivu politiku i drastično reže izdvajanja za mnoge međunarodne institucije i organizacije, u Bosni i Hercegovini bi ipak mogla i dalje imati jedan motiv da zadrži Visokog predstavnika kao alat, a to je velika najava dolaska američkih investicija i kapitala u našu zemlju, smatra iskusni diplomat i povjesničar Slobodan Šoja.
"Taj američki kapital se investira u nešto što će imati možda neke dodirne točke s nečim što se kod nas sporno zove "državna imovina", jer nitko ne zna što je to. Tako da će možda jako dobro doći Visoki predstavnik i tom kapitalu da on bude taj koji će presuditi što je državna imovina, a što nije, ovisno od toga što je potrebno američkom kapitalu. Mislim da će biti instrument političkog Washingtona da se ostvare svi oni ideali koje je SAD zacrtao u BiH."
U svakom slučaju Schmidtovo djelovanje na neki način ulazi u fazu mirovanja. Međutim, kao i do sada u slučaju njegovih prethodnika, ključnu riječ o njegovom buđenju ili eventualnom odlasku imat će administracija u Washingtonu, piše RTV HB.
