Aarhus centar u BiH i Savez za zakonito i transparentno raspolaganje imovinom u BiH uputili su 30. listopada i 3. studenoga 2025. godine dva službena pisma Visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu, Pravobraniteljstvu BiH, Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda i Stalnoj misiji BiH pri UN-u, zahtijevajući hitne mjere zaštite državne i javne imovine te zadržavanje postojeće zabrane raspolaganja državnom imovinom.
U pismu Aarhus centra izražena je zabrinutost zbog najava mogućeg ublažavanja zabrane raspolaganja državnom imovinom. Istaknuto je da bi takav potez, bez odgovarajućih zaštitnih mehanizama, mogao imati ozbiljne posljedice po javni interes, vladavinu prava i društvenu stabilnost.
Pismo je potkrijepljeno empirijskim pokazateljima o gubicima poljoprivrednog zemljišta, slabom nadzoru nad vodnim resursima i netransparentnim praksama pri dodjeli koncesija, uz apel da se odluke o državnoj imovini ne donose bez sudjelovanja građana i lokalnih zajednica.
Savez za zakonito i transparentno raspolaganje imovinom, okupljajući članice iz različitih dijelova BiH, u svom je pismu detaljno dokumentirao slučajeve nezakonitih prenamjena i otuđenja zemljišta u Mostaru, Stocu, na Jahorini, u Rakitnu, Špionici, Glamoču, Kupresu i Rječici.
Ti primjeri, navodi se, pokazuju obrazac sustavnog kršenja zakona, ignoriranja javnih rasprava i odsutnosti kontrole nad prostornim planiranjem i koncesijama.
Savez je uputio niz konkretnih zahtjeva OHR-u, Pravobraniteljstvu BiH i Ujedinjenim narodima, među kojima se izdvajaju zadržavanje i jačanje zabrane raspolaganja državnom imovinom do uspostave trajnih mehanizama kontrole i transparentnosti, uvođenje obvezne neovisne ocjene javnog interesa prije svake odluke o prenamjeni zemljišta, uspostava javnog GIS registra državne imovine, revizija svih odluka o prenamjenama od 2018. godine, te zahtjev da OHR ne pristupi nikakvom ublažavanju važeće zabrane raspolaganja državnom imovinom dok ne bude donesen državni zakon o imovini.
U pismima se naglašava kako bi svako ublažavanje zabrane prije uspostave jasnog pravnog i institucionalnog okvira dovelo do pravnog kaosa, korupcije, ekoloških katastrofa i trajnog gubitka povjerenja građana u institucije.
Aarhus centar i Savez izrazili su spremnost na suradnju s OHR-om, Pravobraniteljstvom i međunarodnim partnerima, nudeći svoje baze podataka, stručnost i terenske dokaze.
"Zemljište, šume i vode nisu roba – to su temeljna javna dobra i garancija opstojnosti naših zajednica. Njihova zaštita je ispit odgovornosti institucija i međunarodnih partnera", poručeno je iz Saveza.
Podsjetimo, Visoki Predstavnik u svom izvješću UN-u najavio je liberalniju primjeru zakona o zabrani korištenja državne imovine ponukan zahtjevima lokalnih vlasti i Vlade Federacije. Izuzeća bi se odnosila na infrastrukturne i razvojne projekte.
