Schmidt prelomio o državnoj imovini: Poštivanje sudskih odluka ne smije uzrokovati gospodarsku štetu

Visoki predstavnik Christian Schmidt pripremio je izvješće za sjednicu Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda posvećenu stanju u Bosni i Hercegovini. Sjednica Vijeća će se održati u petak, 31. listopada. Sadržaj izvješća objavio je N1 BiH.

U izvješću, koje govori o razdoblju od travnja do listopada 2025. godine, Christian Schmidt navodi kako se Bosna i Hercegovina suočava s "krizom koja je opteretila institucije nastale provedbom Općeg okvirnog sporazuma za mir", ali kako mir "i dalje prevladava unatoč političkim tenzijama koje su uslijedile nakon napada na temeljne principe Sporazuma".

"Opći okvirni sporazum za mir nije stvar izbora. Njegove garancije nisu opcionalne. Teritorijalni integritet i politička neovisnost zemlje moraju biti poštovani od svih – i unutar zemlje i na međunarodnoj razini", navodi Schmidt u izvješću.

Presuda Dodiku i političke posljedice

Najviše detalja Schmidt je posvetio presudi protiv Milorada Dodika, kojom je osuđen na godinu dana zatvora i zabranjeno mu je obnašanje javnih funkcija u razdoblju od šest godina zbog nepoštivanja Mirovnog sporazuma.

Schmidt ističe kako to nije bio izoliran slučaj, već "najnoviji potez u dugotrajnoj političkoj strategiji, planiranoj i pripremanoj mnogo unaprijed".

Nakon presude, Dodikov mandat formalno je ukinulo Središnje izborno povjerenstvo i raspisalo prijevremene izbore. Narodna skupština Republike Srpske reagirala je prkosno, usvajanjem zaključaka kojima se zabranjuje suradnja s državnim institucijama i poziva na referendum s ciljem osporavanja Schmidtova autoriteta i presude Suda BiH. Schmidt je takav potez oštro osudio:

"Entitet ne može provoditi referendum o pitanjima koja ne spadaju u njegovu ustavnu nadležnost. Pitanja državnih pravosudnih institucija spadaju u ustavne odgovornosti države i ne potpadaju pod nadležnost entiteta."

Upozorio je kako "odluka o raspisivanju entitetskog referenduma predstavlja kršenje obveza koje je Republika Srpska preuzela Aneksom 4 i Aneksom 10 Općeg okvirnog sporazuma za mir".

U izvješću Schmidt navodi kako je reakcija pravosuđa na krizu poslala snažnu poruku: "Napadi na Opći okvirni sporazum za mir, ustavni i pravni poredak Bosne i Hercegovine, kao i nepoštivanje sudskih odluka i zakona BiH, povlače pravne posljedice."

Paraliza institucija

Schmidt u izvješću opisuje duboko podijeljenu političku scenu te navodi kako je državna koalicija propala nakon što su stranke Trojke (SDP, NiP i NS) raskinule savez s Dodikovim SNSD-om, HDZ BiH se usprotivio restrukturiranju Vijeća ministara. "Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ostala je paralizirana, a rad Vijeća ministara nije dao očekivane rezultate", navodi se u izvješću.

Krizu opisuje kao "politički proizvedenu", tvrdeći kako institucije BiH imaju kapacitet riješiti je ako politički akteri "napuste svoje ukopane pozicije i prihvate dijalog kao jedini mogući put naprijed".

Propuštene, ali ne i izgubljene prilike

Visoki predstavnik navodi kako je proces europskih integracija ponovno usporen zbog domaćih opstrukcija, ali ističe određeni napredak. Kasno usvajanje Reformske agende potrebne za provedbu Plana rasta Europske unije naziva "skromnom, ali potencijalno ključnom". "Bosna i Hercegovina pripada europskoj obitelji, no put prema članstvu u EU potkopan je djelovanjem domaćih vlasti, ponajprije onih iz vladajuće koalicije Republike Srpske."

U izvješću ističe "neumorne napore pojedinih članova Vijeća ministara" koji su omogućili zemlji ispuniti rok do 30. rujna.

Sankcije protiv stranaka iz RS

Schmidt potvrđuje kako je dvaput iskoristio svoja izvršna ovlaštenja, uključujući odluku od 24. travnja kojom se suspendiraju sva proračunska izdvajanja za SNSD i stranku Ujedinjena Srpska zbog nastavka nepoštivanja odluka Ustavnog suda BiH i secesionističkog djelovanja. "Takvo ponašanje ozbiljno podriva funkcioniranje države BiH i vladavinu prava", navodi u izvješću.

Sredstva su zamrznuta na posebnom računu u Središnjoj banci dok Schmidt ne procijeni kako su se stranke vratile u okvir poštivanja Mirovnog sporazuma.

Schmidt je 17. srpnja donio odluku kojom se omogućuje državi izmiriti dugove nastale zbog nezakonitog raskida koncesije od strane Republike Srpske, što je rezultiralo arbitražnom presudom protiv BiH u iznosu od 39,8 milijuna eura. Naveo je kako je odluka bila nužna "kako bi se država spasila od financijskog rasula" i spriječilo izvršenje nad Središnjom bankom i Agencijom za pružanje usluga u zračnom prometu.

Referendum i secesionistička retorika

Izvješće se posebno osvrće na odluku NSRS-a od 22. kolovoza o raspisivanju referenduma kojim se osporava legitimitet Schmidta i državnog pravosuđa. Schmidt to naziva "iznimno zabrinjavajućim" i podsjeća na sličan pokušaj iz 2011. godine, koji je spriječen intervencijom Europske unije. "Referendumi na razini entiteta o pitanjima izvan njihove nadležnosti nemaju pravnu snagu i riskiraju produbljivanje tenzija", piše Schmidt.

U izvješću citira i Dodikovu izjavu kojom presudu povezuje s pitanjem državne imovine, prijeteći secesijom ako država poduzme korake oko imovine: "Ova vlada mora jasno reći, ako dirnu imovinu, mi smo te iste noći neovisna država".

Pitanje državne imovine

Schmidt ističe kako je pitanje državne imovine jedan od najžurnijih izazova na koje se mora obratiti pozornost. Upozorava kako postojeća zabrana raspolaganja državnom imovinom, uvedena odlukom Ustavnog suda BiH, dovodi u nepovoljan položaj one koji poštuju zakon, posebno Federaciju, koja se suočava s "negativnim ekonomskim posljedicama koje bi mogle dovesti do potpune blokade".

Predlaže ublažavanje zabrane kako bi se omogućili zakoniti razvojni projekti, naglašavajući kako poštovanje sudskih odluka ne smije uzrokovati gospodarsku štetu.

"U trenutačnom političkom kontekstu nerealno je očekivati sveobuhvatno rješenje o raspodjeli državne imovine na državnoj razini uz suglasnost vlasti Republike Srpske. Međutim, važno je ublažiti zabranu kako se ne bi kažnjavale vlasti koje poštuju vladavinu prava i kako bi mogli pokretati razvojne projekte", stoji u izvješću.

Sarajevski "udar na ugled Bosne i Hercegovine kao pluralnog društva"

Izvan političke sfere izvješće bilježi "značajan porast etnički motiviranih incidenata", osobito u Srednjoj Bosni, te upozorava na nastavak glorifikacije osuđenih ratnih zločinaca. Navodi kako su se "fotografije Ratka Mladića pojavile na majicama, zastavama i muralima diljem Republike Srpske".

Ukazuje na otkazivanje Konferencije europskih rabina u Sarajevu nakon javnih istupa jednog federalnog ministra, ocijenivši taj slučaj "udarom na ugled Bosne i Hercegovine kao pluralnog društva".

U povodu 30. obljetnice genocida u Srebrenici, izvješće podsjeća kako je ove godine ukopano sedam novoidentificiranih žrtava, čime je broj sahranjenih porastao na 6.772, dok se oko 1.000 osoba još uvijek vodi kao nestalo.

Izražava zabrinutost jer se preživjele žrtve ratnih zločina u Republici Srpskoj i dalje terete za sudske troškove, unatoč odlukama Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava koje takvu praksu smatraju kršenjem prava žrtava.

"Dijalog je jedini put naprijed"

Kako se BiH približava općim izborima 2026. godine, Schmidt zaključuje izvješće upozorenjem, ali i dozom opreznog optimizma: "Iako postoje naznake kako bi zemlja mogla prevladati krizu koja je kulminirala ove godine, bit će potrebna politička hrabrost kako bi lideri napustili svoje ukopane pozicije. Dijalog je jedini mogući put naprijed."

Visoki predstavnik završava izvješće potvrdom kako mirovni okvir i dalje ostaje "temelj stabilnosti i razvoja Bosne i Hercegovine".

"Pokušaji podrivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir neće pomoći europskoj integraciji niti omogućiti državi postati funkcionalna i otporna na prijetnje. No uključiv dijalog i odgovorno upravljanje hoće", zaključuje Schmidt.

Podsjetimo, sjednica Vijeća sigurnosti UN-a o stanju u BiH održat će se u petak, 31. listopada, uz izravan prijenos na N1 u 15 sati po našem vremenu.

Bonus video: