Schmidt u izvješću o političkom zastoju u BiH, dotaknuo se i Slavena Kovačevića

Sjednica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda o Bosni i Hercegovini završena je danas bez obraćanja visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta, budući da sjednicom predsjedava Rusija koja ne priznaje njemačkog diplomata kao legitimnog predstavnika.

Njemački diplomat ipak je pripremio svoj 68. izvještaj o stanju u BiH, namijenjen glavnom tajniku UN-a, koji je danas službeno objavljen na mrežnoj stranici OHR-a.

Ovaj izvještaj pokriva razdoblje od 16. travnja do 15. listopada ove godine i detaljno opisuje političku krizu u Bosni i Hercegovini, izazvanu djelovanjem vlasti Republike Srpske i bivšeg predsjednika Milorada Dodika protiv države i njezinih institucija.

"Ove akcije dio su dugoročne, promišljene političke strategije, a ne samo reakcije na presudu Suda Bosne i Hercegovine ili odluku Središnjeg izbornog povjerenstva o prekidu mandata Dodiku. Unatoč napetostima i napadima na temeljna načela Općeg okvirnog sporazuma o miru, mir je očuvan, a strah od uključivanja policijskih snaga bio je kratkotrajan, s tim da je spor ostao prvenstveno politički. Transformacija vojne moći u političke strukture, koju je omogućio Sporazum o miru, i dalje funkcionira, dok je stabilizirajuća uloga EUFOR-a, uključujući povećanje broja vojnika, značajna", naveo je. 

Napadi na Opći okvirni sporazum o miru nanijeli su značajnu političku i institucionalnu štetu, dovodeći Bosnu i Hercegovinu u strukturnu krizu s geopolitičkim posljedicama.

Sporazum je bio temelj mira, stabilnosti i napretka tijekom posljednja tri desetljeća, pružajući okvir za reforme koje su ojačale političku, monetarnu i fiskalnu stabilnost, vladavinu prava, funkcionalnost institucija, europske integracije i investicijske prilike, uz podršku Ureda visokog predstavnika“, navodi se u izvještaju.

Iako Bosna i Hercegovina pripada europskoj obitelji, djelovanje domaćih vlasti, posebice vladajuće koalicije u Republici Srpskoj, narušilo je put prema članstvu u Europskoj uniji, blokirajući potrebne pravne i ustavne odluke te propuštajući prilike u procesu pristupanja tijekom izvještajnog razdoblja.

"Ipak, nedavno usvajanje Reformskog plana od strane Vijeća ministara, nužnog za provedbu Plana rasta, postignuto neposredno prije roka od 30. rujna zahvaljujući upornim naporima nekih članova Vijeća, predstavlja skroman, ali važan korak prema obnovi napretka i trenutačno se čeka mišljenje Europske komisije", istaknuto je u izvještaju visokog predstavnika.

Navodi se kako su se uporne nesuglasice među političkim elitama na državnoj razini, osobito među bivšim koalicijskim partnerima, intenzivirale nakon odbijanja žalbe bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika na prvostupanjsku presudu kojom je proglašen krivim za kršenje Općeg okvirnog sporazuma o miru.

Ključna pitanja spora uključuju Ustavni sud Bosne i Hercegovine i njegove odluke, ulogu međunarodne zajednice i visokog predstavnika, put zemlje prema EU i integraciju u NATO, kao i pitanja državne imovine, državnog proračuna i drugih tema od ključne važnosti za suverenitet Bosne i Hercegovine.

"Opći okvirni sporazum o miru obvezujući je, a ne opcionalan. Njegove garancije predstavljaju minimalne obveze koje sve strane moraju poštovati. Teritorijalni integritet i politička neovisnost države moraju biti očuvani, kako unutar zemlje tako i međunarodno. Jednako je kritična i vladavina prava, koja zahtijeva da sve sudske odluke, bilo Suda BiH ili Ustavnog suda, budu u potpunosti provedene i poštovane", istaknuto je.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u veljači 2025. donio je nekoliko ključnih presuda u vezi s aktima i zakonodavstvom koje je usvojila Narodna skupština Republike Srpske.

Sud je ukinuo više zakona ab initio, uključujući Zakon o neprimjeni zakona i zabrani rada neustavnih institucija BiH, Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona Republike Srpske, Odluku o mjerama i zadacima proizašlim iz neustavnih odluka i postupaka neustavnih institucija BiH te Zakon o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću Republike Srpske zajedno s Pravilnikom o izboru prvih članova VSTS-a RS.

"Ovi zakonski akti bili su utemeljeni na pogrešnoj pretpostavci da entitet može jednostrano zanemariti državno zakonodavstvo i provoditi vlastite zakone kroz paralelne strukture", stoji u izvješću Schmidta.

Nakon potvrde presude bivšem predsjedniku Republike Srpske i odluke Središnjeg izbornog povjerenstva o prekidu njegova mandata, "Milorad Dodik je formalno priznao gubitak predsjedničkog mandata registrirajući svoju stranku za prijevremene izbore i kandidirajući novog predsjedničkog kandidata ispred Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD)".

Odluke državnih institucija, osobito sudskih, poslale su jasnu poruku: napadi na Opći okvirni sporazum o miru, ustavni i pravni poredak BiH te nepoštovanje sudskih odluka nose pravne posljedice.

Visoki predstavnik dosljedno je dokumentirao, uključujući pred Vijećem sigurnosti UN-a, nepoštivanje obveza Republike Srpske prema Sporazumu, koji je bio temelj mira, stabilnosti i razvoja tijekom posljednjih 30 godina. Iako su izazovi dosegnuli vrhunac u izvještajnom razdoblju, postupci sudskih institucija pružaju nadu da vladavina prava može prevladati.

"Iako je državna sudbena vlast odlučno reagirala na inicijative Republike Srpske, funkcionalnost drugih institucija kompromitirana je. Koalicija na državnoj razini raspala se; stranke Trojke (SDP BiH, NiP, NS) povukle su se iz saveza sa SNSD-om, dok su HDZ BiH i SNSD odbili restrukturiranje Vijeća ministara.

Koalicija formirana nakon izbora 2022., koja se temeljila na kompromisu radi napretka prema EU, nije izdržala ultimatume i prijetnje SNSD-a. Posljedično, Parlamentarna skupština ostala je paralizirana, a rad Vijeća ministara nije donio očekivane rezultate", navodi se u izvješću.