32 godine od Washingtonskog sporazuma, odnosi Hrvata i Bošnjaka i dalje bez rješenja

Prošle su točno 32 godine od potpisivanja Washingtonskog sporazuma. Na današnji dan između ostaloga potpisano je primirje između Hrvata i Bošnjaka u Bosni i Hercegovini, ali i dogovorena uspostava Federacije BiH.

S vremenskim odmakom jasno je kako ideja iz tog sporazuma o decentralizaciji čitave BiH nije ostvarena, a politički odnosi između Hrvata i Bošnjaka su sve samo ne idealni.

18. ožujka 1994. godine potpisan je Washingtonski sporazum na koji su potpis stavili bošnjački čelnici iz tadašnje Republike BiH i hrvatski čelnici iz Hrvatske republike Herceg-Bosne i Republike Hrvatske.

Osim primirja zaraćenih strana, dogovorena je uspostava zajedničke bošnjačko-hrvatske Federacije koja bi se kasnije prenijela i teritorij pod kontrolom Republike Srpske, a uz to je dogovorena i Konfederacija s Republikom Hrvatskom.

Izvorni ustav mijenjan bez političkog konsenzusa

Ipak, puno toga se u godinama nakon rata promijenilo u odnosu na dogovoreno, izmjenama Ustava preko nametanja međunarodne zajednice te dvostrukim izbacivanjem legitimnih političkih predstavnika Hrvata iz Vlade Federacije kao i četverostrukim izborom hrvatskog člana Predsjedništva bošnjačkim glasovima.

"Gdje je zapravo pozicija hrvatskog naroda u odnosu na onu kakva je bila u izvornom tekstu samog Ustava FBiH znatno promijenjena. Prava Hrvata su značajno umanjena i to u svim segmentima i u zakonodavnoj, izvršnoj i sudbenoj vlasti. To je nažalost do danas tako. Ukupno negdje 131 amandman je nametnut, većina tih amandmana nikada zapravo nije prošla parlamentarnu proceduru i mi danas živimo, rekao bih s jednim oktroiranim ustavom", kazao je savjetnik predsjedateljice Vijeća ministara, Bariša Čolak.

"To je loša vijest sada za 32. godišnjicu da je to razdoblje bilo ispunjeno takvim malverzacijama koje su oduzimale hrvatskom narodu u Federaciji, a preko Predsjedništva i na razini cijele BiH, legitimitet i subjektivitet praktično kad je god za to postojala aritmetička i politička mogućnost. To nije dobar temelj za razvijanje skladnih međunacionalnih odnosa i za skladno funkcioniranje jedne federalne države koja pretendira biti europska demokratska država", istaknuo je Milan Sitarski.

Da bi se odnosi između Hrvata i Bošnjaka danas uistinu poboljšali, uz sve prethodne međusobne rane, pored promjene narativa bošnjačke politike, mora se smanjiti i postotak bošnjačkih birača koji uopće žele birati Hrvatima političke predstavnike. To bi pojačalo i otvorenost kod Hrvata za bolju suradnju, smatra Sitarski.

"Ako bi se to svelo na nekih 5-10 %, to bi bio postotak koji bi bio slabiji od podrške koju u nekim europskim zemljama imaju radikalna ljevica ili desnica ili uopće te radikalne struje. S time se može nekako hendlati. S ovako velikim postotcima gdje najveći broj bošnjačkih birača s njihove političke scene ide ne u izbor za bošnjačkog člana Predsjedništva, nego praktično sami sebe guraju na hrvatsku političku scenu. To jednostavno ne daje mogućnost za otpoljavanje odnosa", dodaje Sitarski.

Reforma Federacije moguća samo uz jednakopravnost

Nakon intervencija Visokog predstavnika Christiana Schmidta danas je smanjena mogućnost da se ne poštuje većinska izborna volja Hrvata pri izboru Vlade Federacije, ali i dalje Bošnjaci mogu birati dio izaslanika Hrvata u federalnom Domu naroda.

Međutim, Federaciju danas opterećuje i glomazna administracija, pa se nerijetko zna spominjati ideja o okrupnjavanju županija te općenito o rekonstrukciji Federacije. Prema Čolaku takvo što je potrebno, ali moguće pod jednim uvjetom.

"Ali uz uvažavanje principa jednakopravnosti naroda, uz uvažavanje principa kolektivne jednakosti, odnosno konstitutivnosti sva tri naroda u BiH. Bez toga jako teško je očekivati bilo kakav napredak. A tu očito bošnjačke stranke, bez obzira s kojeg spektra dolazile, nisu spremne prihvatiti takvo nešto, ili su prihvaćale prilikom potpisivanja određenih sporazuma pred same izbore, a kasnije su te sporazume zapravo izigravali", kazao je Čolak.

Ako bi se odnos Hrvata i Bošnjaka u budućnosti stabilizirao, to bi u značajnoj mjeri stabiliziralo i Bosnu i Hercegovinu kao državu, smatraju naši sugovornici. Zato je taj odnos potrebno pravno i politički preispitati te pravedno regulirati uz međusobno poštovanje i uvažavanje, piše RTV HB.