U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu u srijedu su 33 predstavnika akademskog, političkog, kulturnog, društvenog i vjerskog života Bošnjaka potpisala zajedničku izjavu kojom upozoravaju na "zlonamjernu kampanju protiv Bošnjaka i Bosne i Hercegovine te odbacuju pokušaje nametanja narativa o sukobu civilizacija".
Potpisivanje "Izjave o osudi govora mržnje, islamofobije i lažnih narativa o Bošnjacima i Bosni i Hercegovini" inicirali su Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, Bošnjačka zajednica kulture, Merhamet i Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca.
Izjavu su potpisali član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda Denis Bećirović, bivši članovi Predsjedništva BiH, predstavnici iz reda zakonodavne i izvršne vlasti na državnom i federalnom nivou, kao i predstavnici političkih stranaka te predstavnici akademskih, kulturnih, dobrotvornih i vjerskih institucija Bošnjaka, prenosi MINA.
Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović, u ime inicijatora, zahvalio je potpisnicima što su se odazvali.
"Ovdje smo s osjećajem odgovornosti prema trenutku u kojem se naša domovina i naš narod nalaze", kazao je reisul-ulema te ukazao na dvije poruke koje danas potpisnici Izjave šalju iz Gazi Husrev-begove biblioteke, "ujedinjeni oko zajedničkog stava spram jedne društvene pojave koja se tiče svih Bošnjaka, ali i drugih naroda ove zemlje".
"Prvo: Iznimno je ovo važna poruka Bošnjacima, kao najbrojnijem narodu u Bosni i Hercegovini, da su se njihovi politički, akademski, vjerski, kulturni i društveni predstavnici okupili oko jedne važne društvene teme i da o njoj imaju nepodijeljen stav. Drugo: Podjednako je važna današnja poruka i prema našim sugrađanima iz druga dva konstitutivna naroda, kao i drugim građanima ove zemlje, da nema odgovornih predstavnika bošnjačkoga naroda koji prihvaćaju narativ o podjeli društva i zemlje, niti javnog prostora u Bosni i Hercegovini. Narativ o 'sukobu civilizacija' i vjerskoj netrpeljivosti, nema sugovornika među bošnjačkim predstavnicima", poručio je reisul-ulema.
Dodao je da je ova poruka podjednako važna i za prijatelje izvan Bosne i Hercegovine, i na Istoku i na Zapadu.
"Naše povijesno iskustvo zajedničkog života s drugima i tolerancije među narodima i religijama, može da bude primjer svima, i mi ćemo tu našu vrijednost odlučno čuvati. Želim vam čestitati na hrabrom i odgovornom činu. Nadam se da ćemo se i ubuduće okupljati oko važnih narodnih i državnih tema i potvrđivati jedinstvene stavove o onome što su naše provjerene i trajne vrijednosti", kazao je reisul-ulema.
Istaknuto je kako se ovom Izjavom kategorično odbacuju tvrdnje o "navodnoj ugroženosti kršćana i rasprostranjenom antisemitizmu u Bosni i Hercegovini, ocjenjujući ih dijelom šire kampanje demonizacije Bošnjaka i opravdavanja secesionističkih politika".
Potpisnici istovremeno naglašavaju opredijeljenost za očuvanje mira i međusobnog poštovanja te osuđuju svaki oblik netrpeljivosti prema bilo kojem narodu u Bosni i Hercegovini.
Posebno se naglašava da Bosna i Hercegovina nije prostor "sukoba civilizacija", nego društvo susreta različitih tradicija i identiteta.
Potpisnici ističu da je islam imao konstruktivnu ulogu u oblikovanju bošnjačkog identiteta, istu onakvu kakvu je imalo kršćanstvo u formiranju drugih europskih naroda, pa tako i naroda koji žive s Bošnjacima u Bosni i Hercegovini i u susjednim državama te da taj identitet nije u suprotnosti s demokratskim i sekularnim uređenjem države.
Jasno se ističe da Bošnjaci, "kao europski narod, imaju pravo na puni politički subjektivitet, kao i svi drugi narodi te da tvrdnje da ne mogu biti slobodan politički narod, sa svim svojim posebnostima, predstavljaju nastavak genocidnog projekta".
Također, upozorava se da "povijesni revizionizam, islamofobija i političke manipulacije predstavljaju prijetnju stabilnosti države".
Potpisnici Izjave potvrdili su i jasnu opredijeljenost za europski put Bosne i Hercegovine, očuvanje mira i jačanje međureligijskog dijaloga, uz očekivanje da i međunarodni akteri ostanu dosljedni tim principima.
