Kratka, ali zanimljiva anketa portala Index.hr provedena među mladim hrvatskim državljanima u Njemačkoj i Švedskoj (16–26 godina) pokazala je da među njima nema velikog entuzijazma za služenje vojnog roka – ni u Hrvatskoj, ni kroz civilnu službu.
"Nema šanse da služim vojni rok u Hrvatskoj. Ako već moram negdje služiti, radije idem u Bundeswehr", rekao je 16-godišnji Luka, koji je rođen i živi u Njemačkoj. Njegov sugrađanin Ivan je bitno stariji i ne podliježe obvezi, ali ima djecu koja će uskoro biti u dobi za vojni rok. Namjeravao je za njih zatražiti hrvatsko državljanstvo, ali sada kaže da će razmisliti o tome.
"Ne želim služiti vojni rok ni u kojoj zemlji, što ne znači da ne volim Hrvatsku i da je nisam spreman braniti bude li potrebno. Jednostavno ne vidim ništa pozitivno u oružanim snagama unutar NATO-a i ne želim se dovesti u situaciju da napadam neku zemlju daleko od svog doma, poput Iraka ili Afganistana. Ne zanima me ni civilno služenje u Hrvatskoj, neću se javiti sam. Odazvao ću se samo budem li morao", objasnio je Fran (19), koji već godinama s obitelji živi u Švedskoj.
U Skandinaviji živi i Patrik (18), koji kaže sljedeće: "Hrvat sam, cijenim i volim Hrvatsku i hrvatske tradicije. Štoviše, volio bih se boriti za Hrvatsku. S druge strane, mi koji smo se odselili iz Hrvatske, učinili smo to s razlogom i kad bih služio vojni rok, radije bih to odradio u Švedskoj.
Smatram da je Švedska istinska demokracija koja cijeni svoje građane i svakome omogućava da ostvari svoje snove. Općenito sam protiv obveznog vojnog roka jer smatram da to krši i ograničava moju slobodu da sam odlučujem o svojoj budućnosti".
"Nemam namjeru služiti vojni rok, pogotovo ne u Hrvatskoj. Smatram da Hrvatska to ne zaslužuje. Budem li ipak morao, odabrat ću civilno služenje", kratko je dodao Danijel (25), još jedan hrvatski državljanin iz Švedske.
"Smatram da vojni rok ima smisla u državama s ozbiljnim bliskim prijetnjama. Hrvatska je članica EU-a i NATO-a. Koga se točno bojimo? Srbije? Postoji razlog zašto se mnoge zemlje umjesto prisilnog vojnog roka fokusiraju na razvoj kompetentne profesionalne vojske.
Vojni rok u Hrvatskoj je traćenje novca koje nas ne priprema na situacije u kojima bismo se zapravo mogli naći. Ovo mi se više čini kao neki politički virtue signaling u stilu 'mladi se trebaju čeličiti' nego kao nešto motivirano poboljšanjem sigurnosti Hrvatske.
Mislim da u prilog tome ide činjenica da je osam tjedana apsurdno kratko. Vojni rokovi obično traju oko godinu dana. Ne znam postoji li igdje vojni rok kraći od šest mjeseci. Drugo, ako sam dobro shvatio, kazne za izbjegavanje su isključivo novčane. Države koje vojni rok shvaćaju kao bitan element nacionalne sigurnosti, izbjegavanje služenja, koliko mi je poznato, kažnjavaju zatvorom.
Zadnje i meni najbitnije. Činjenica da se na služenje poziva isključivo muškarce izdaja je svakog ideala spolne jednakosti za koju Hrvatska tvrdi da je cijeni. Postoji više nego dovoljno dužnosti koje žene mogu obavljati u modernoj vojsci. Tjerati isključivo muškarce na osam tjedana obveznog rada mora biti protuustavno. A ako nije, jebeš takav ustav", rekao je 26-godišnji Mario.
Podsjetimo, nakon gotovo dva desetljeća, Hrvatska ponovno uvodi obavezno vojno osposobljavanje, a prva generacija regruta trebala bi započeti obuku krajem 2025. ili početkom 2026. godine. Riječ je o jednoj od najvećih obrambenih reformi u posljednjih 20 godina, kojom Vlada želi ojačati sigurnosni sustav i obrambenu spremnost zemlje.
Prema planu Ministarstva obrane Republike Hrvatske, svake će godine biti pozvano do 4.000 mladih muškaraca, raspoređenih u više skupina, dok će žene imati mogućnost dobrovoljnog služenja. Obavezno temeljno vojno osposobljavanje trajat će osam tjedana, a provodit će se u vojnim centrima u Kninu, Slunju i Požegi.
Regruti će za vrijeme obuke primati naknadu od oko 1.100 eura mjesečno, a razdoblje provedeno u službi bit će priznato kao radni staž. Oni koji izjavljuju prigovor savjesti moći će odabrati alternativnu civilnu službu – tri mjeseca u sustavu civilne zaštite ili četiri mjeseca rada u lokalnoj samoupravi.
Obveza se odnosi na muškarce u dobi od 18 do 30 godina, dok će hrvatski državljani koji već žive ili rade u inozemstvu imati mogućnost odgode ili priznanja služenja ako su vojnu obvezu već ispunili u drugoj zemlji.
Ministarstvo obrane Republike Hrvatske priopćilo je da za hrvatske državljane koji žive u Bosni i Hercegovini i imaju dvojno državljanstvo, neće biti kaznenog gonjenja ako ne odsluže vojni rok u Hrvatskoj, budući da zakoni BiH ne dopuštaju služenje vojne obveze u stranim oružanim snagama. Također, pojašnjeno je da će se, za hrvatske državljane koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj, služenje moći regulirati ako su obvezu već ispunili u drugoj državi.
Ova odluka dolazi u trenutku kada brojne europske zemlje razmatraju jačanje vojnih kapaciteta, a hrvatska Vlada naglašava kako je cilj programa modernizirati vojnu obuku te potaknuti razvoj tehničkih, komunikacijskih i kriznih vještina među mladima.
