Delić: Rast mirovina u idućim godinama trebao bi biti znatno brži nego ranije

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić izjavio je kako će korisnici naknada za civilne žrtve rata i osobe s invaliditetom dobiti povećanje i redovito usklađivanje naknada, nakon više od desetljeća bez rasta primanja.

Delić je u N1 emisiji Dan uživo pojasnio kako iznosi ovise o kategoriji korisnika i pravima koja ostvaruju prema zakonu, ali kako su povećanja izravno vezana uz rast mirovina i promjenu formule usklađivanja.

"Povećanjem izdvajanja za mirovine i promjenom formule za redovito usklađivanje povećali smo i ostale naknade, jer su te osnovice vezane uz rast mirovina", rekao je Delić.

Naknade nisu rasle 14 godina

Naglasio je kako naknade osobama s invaliditetom nisu rasle punih 14 godina.

"Za razliku od 2023. godine, kada su maksimalna primanja za sva tri prava osoba s invaliditetom bila oko 400 KM, s ovim usklađivanjem i novim povećanjem u srpnju 2026. godine taj iznos će rasti na više od 800 KM, odnosno oko 860 KM", naveo je.

Dodao je kako je proračun za osobe s invaliditetom znatno povećan.

"U 2023. godini za ovu oblast bilo je izdvojeno oko 142 milijuna KM, a ove godine planirano je 336 milijuna KM", rekao je.

Civilne žrtve rata prvi put dobile poseban zakon

Govoreći o civilnim žrtvama rata, Delić je podsjetio kako je Federacija BiH prvi put nakon rata usvojila poseban zakon kojim se reguliraju prava ove kategorije.

"Donijeli smo Zakon o zaštiti civilnih žrtava rata. To je prvi put nakon rata kako je donesen lex specialis za civilne žrtve rata", rekao je.

Posebno je istaknuo kako je kroz taj zakon prvi put priznato pravo djeci rođenoj iz ratnog zločina silovanja.

"To je prvi put kako je jedna država kroz zakon prepoznala i priznala prava djeci rođenoj iz ratnog zločina silovanja. Ta djeca sada imaju rješenja na temelju kojih mogu ostvarivati određena prava u Bosni i Hercegovini", naveo je Delić.

Dodao je kako je činjenica da to pitanje nije ranije riješeno odgovornost svih prethodnih vlasti.

Invaliditet je trajno stanje, ne bolest

Delić je naglasio kako su sredstva za ove naknade trajno osigurana kroz proračun i zakonska rješenja.

"Ta sredstva su trajno osigurana dok se zakon ne promijeni", rekao je.

Govoreći o pravima osoba s invaliditetom, istaknuo je kako se invaliditet često pogrešno poistovjećuje s bolešću.

"Invaliditet je trajno stanje koje se ne može promijeniti. Čovjek kojem nedostaje ekstremitet neće dobiti novu nogu ili ruku. Zato se invaliditet tretira drugačije od bolesti", pojasnio je.

Dodao je kako osobe s invaliditetom prolaze medicinska vještačenja na temelju kojih ostvaruju određeni status i novčane naknade.

"Ta naknada služi za izjednačavanje uvjeta života osobe s invaliditetom s osobama bez invaliditeta", rekao je.

Naglasio je i kako Ministarstvo rada i socijalne politike nije nadležno za sva pitanja osoba s invaliditetom.

"Zdravstvena zaštita i obrazovanje nisu u našem resoru. Zato je važno da i druga ministarstva kreiraju politike koje uzimaju u obzir potrebe osoba s invaliditetom", naveo je.

Registar osoba s invaliditetom već postoji u FBiH

Govoreći o registru osoba s invaliditetom, Delić je rekao kako Federacija BiH već ima funkcionalan sustav evidencije.

"Mi imamo vrlo uređen registar osoba s invaliditetom koji je ove godine dodatno unaprijeđen novim softverom", rekao je.

Dodao je kako se kroz jedinstveni sustav vode svi podaci o korisnicima prava iz oblasti socijalne zaštite u Federaciji BiH.

"Točno znamo sve informacije o osobama s invaliditetom kroz jedinstveno softversko rješenje koje koriste sve razine u Federaciji BiH", naveo je.

Ipak, smatra kako bi jedinstveni registar trebalo urediti i na državnoj razini.

"Da nismo mijenjali zakon, mirovine bi rasle samo pet posto"

Govoreći o srpanjskom usklađivanju mirovina, Delić je rekao kako razumije nezadovoljstvo umirovljenika zbog rasta troškova života, ali tvrdi kako je izmjena zakona omogućila najveći rast mirovina u posljednjim godinama.

"Da nismo izmijenili zakon i prihvatili zahtjeve umirovljenika, mirovine bi ove godine rasle možda pet posto. Ovako rastu više od 17 posto", rekao je.

Naglasio je kako će Federacija BiH samo za ovo povećanje izdvojiti više od 500 milijuna KM dodatnih proračunskih sredstava.

"Naravno da će umirovljenici reći kako to nije dovoljno i ja se slažem s njima. Što danas čovjek može s minimalnom mirovinom od oko 700 KM?", rekao je Delić.

Nova formula 

Delić smatra kako je ključna promjena nova formula usklađivanja mirovina.

"Ranije je formula bila vezana uz rast BDP-a, a sada je vezana uz rast prosječne plaće u Federaciji BiH. To znači kako bi rast mirovina u narednim godinama trebao biti znatno brži nego ranije", pojasnio je.

Podsjetio je kako su umirovljenici ranije godinama čekali kako bi mirovine porasle za 100 KM.

"To bi sada trebalo ići mnogo brže", rekao je.

Dodao je kako stabilnost mirovinskog fonda ne ovisi samo o broju zaposlenih, nego i o široj demografskoj slici.

"Demografska slika nije nimalo svijetla, ali u ovom trenutku možemo reći kako je fond stabilan", naveo je.

Novca ima, pitanje je političke volje

Govoreći o najavljenom univerzalnom dječjem dodatku od 200 KM od 2027. godine, Delić je rekao kako Ministarstvo radi na modelu univerzalnog dječjeg dodatka.

"Sadašnji model vezan je uz prihodovni cenzus i odnosi se uglavnom na djecu koja žive u siromaštvu. Međunarodne konvencije govore kako svako dijete treba imati pravo na dječji dodatak", rekao je.

Dodao je kako bi novi model predviđao dječji dodatak za svu djecu do sedme godine života, dok bi se za stariju djecu ponovno uvodili prihodovni cenzusi.

Na pitanje gdje pronaći novac za takvu mjeru, Delić je odgovorio kako novca ima i kako on nikada nije bio problem nego je pitanje je političke volje.

Nijedno dijete ne zaslužuje odrastati samo

Govoreći o izmjenama zakona o hraniteljstvu, Delić je rekao kako je cilj motivirati više obitelji da postanu hranitelji.

"Nijedno dijete ne zaslužuje odrastati samo. Svako dijete zaslužuje osjetiti toplinu obitelji", rekao je.

Podsjetio je kako je Ministarstvo, uz podršku nevladinih organizacija, otvorilo sedam centara za podršku hraniteljskim obiteljima diljem Federacije BiH.

"Kroz izmjene zakona povećali smo financijsku podršku hraniteljima i osigurali sustavnu stručnu podršku obiteljima", naveo je.

Delić je upozorio kako mnoga djeca bez roditeljske skrbi odrastaju u institucijama bez osjećaja obiteljske topline.

"Imamo djecu koja nikada ne osjete toplinu doma, a mogli bismo to promijeniti kada bismo razvili svijest o važnosti hraniteljskih obitelji", zaključio je.