"Najvažnije je da umirovljenici u narednoj godini osjete značajno povećanje mirovina, posebno oni s najnižim primanjima", poručio je federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić u intervjuu za Fenu, sumirajući opseg projekata u 2025. i najavljujući reformske zakone u 2026. godini koji bi trebali stabilizirati tržište rada, povećati zaposlenost i osigurati jače punjenje mirovinsko-invalidskog sustava na nivou Federacije Bosne i Hercegovine.
Ministar je kazao da je u tekućoj godini realiziran veliki broj projekata, ali da je važno istaknuti da su prvi put u proračun uvedene stavke koje su omogućile financiranje svih pružitelja socijalnih usluga.
"Uveli smo novu praksu kada je riječ o socijalnoj zaštiti, a to je financiranje određenih projekata na nivou cijele Federacije BiH", rekao je.
Dodao je da su prvi put u proračun uvedene stavke koje su omogućile financiranje svih pružitelja socijalnih usluga, bilo privatnih ili javnih institucija, čime im je pružena podrška koju do sada nisu imali.
"Ta podrška je usmjerena prije svega najranjivijim kategorijama društva, osobama s invaliditetom, starim i nemoćnim i djeci bez roditeljskog staranja",naglasio je.
Posebno je izdvojio usvajanje Strategije unapređenja prava i položaja osoba s invaliditetom, koja postavlja ciljeve za Federaciju BiH i čiju implementaciju ministarstvo planira provoditi kako bi poboljšalo prava i položaj osoba s invaliditetom.
Govoreći o zakonima, Delić je rekao da se nada da će do kraja godine biti usvojeni zakon o posredovanju u zapošljavanju i zakon o zapošljavanju stranaca, koji reguliraju tržište rada i trebaju osigurati stabilno i sigurno tržište, povećati broj zaposlenih i garantirati stabilnije punjenje mirovinako-invalidskog sustava.
Ministar je podsjetio da je povećanjem minimalne plaće naknada za roditelje-njegovatelje porasla sa 619 na 1.000 KM, a dječji dodatak sa 117 na 190 KM.
"To je doprinijelo širenju obuhvata novih korisnika i broj novih korisnika je s prosincem narastao na skoro 20.000 djece", rekao je.
"Ono što je trenutačno najaktualnije jeste zakon o mirovinsko-invalidskom osiguranju", rekao je Delić. Ministarstvo je, kako je naveo, završilo svoje obaveze, a ostaje da se pronađe financijska konstrukcija kako bi zakon bio na sjednici Zastupničkog doma Federalnog parlamenta 29. prosinca.
"Umirovljenici će u narednoj godini imati povećanje mirovina, prije svega oni koji primaju najnižu mirovine", naglasio je.
Dodao je da je riječ o jednom od najobimnijih i financijski najtežih zakona na nivou Federacije BiH.
"Nije jednostavno promijeniti bilo što, a očekivati da će se nešto samo po sebi desiti. Radimo skoro svaki dan intenzivne projekcije, jer taj zakon 'mnogo košta'", rekao je.
Govoreći o Zakonu o radu, ministar Delić je naglasio da je riječ o cjelini koja podrazumijeva reformu tržišta rada i radnopravnog zakonodavstva, sve s ciljem da se osigura povoljniji radni ambijent za sve radnike, posebno u privatnom sektoru.
"Javni sektor je sasvim nešto drugo. Oni imaju određene propise po kojima rade i prava koja su im zagarantirana u zakonu o državnoj službi. Ono što je neophodno jeste da popravimo ambijent radnika u privatnom sektoru", rekao je.
Dodao je da se to mora raditi s poslodavcima, jer su oni generator i motor razvoja društva.
"Bez poslodavaca nema novih radnih mjesta, nema ni postojećih ako nemaju povoljan ambijent za investiranje", naglasio je.
Novi zakon predviđa usklađivanje s 15 direktiva Europske unije, a u njega su inkorporirane i primjedbe krajnjih korisnika iz neformalne javne rasprave.
"Najvažnije pitanje u javnosti jeste ugovor na određeno i ugovor na neodređeno vrijeme. Ugovor na neodređeno mora ostati praksa kako bi se izbjegle zloupotrebe ugovora na određeno vrijeme, posebno izražene u obrazovnom sektoru i drugim sektorima", rekao je.
Naveo je da poslodavci često odjavljuju radnike kako bi im onemogućili stjecanje prava na ugovor na neodređeno vrijeme, što radnicima uskraćuje sigurnost i budućnost u BiH.
"Mnogo polemike je bilo i u vezi korištenja pauze koja treba ući u okvire osmosatnog dnevnog vremena. Poslodavci se protive, ali nadam se da ćemo postići kompromis", rekao je.
Dodao je da zakon predviđa zaštitu porodilja i trudnica, preciznije definiranje prekovremenog rada, dodatnog i dopunskog rada, regulaciju digitalnih platformi koje do sada nisu imale zakonsko uporište, te rad od kuće.
"Nadam se da će zakon ponuditi alate koji idu u korist poslodavcima, ali prije svega radnicima", zaključio je.
Ministar je pojasnio da je oblast socijalne zaštite u zajedničkoj nadležnosti entiteta i županija, te da je ministarstvo organiziralo ministarsku koordinaciju sa svim županijskim ministrima kako bi se ujednačila prava i naknade.
"To ide veoma teško, jer nijedna županija nije jednaka ni financijski ni po drugim mogućnostima", rekao je.
Dodao je da postoje fragmentirani iznosi socijalnih davanja i zakonskih rješenja, ali da se radi na tome da svaki građanin ima jednaka prava.
"Najbolji primjer je jednokratna porodiljna naknada koju smo uveli u Federaciji BiH da bi se određene stvari izjednačile", rekao je.
Naglasio je da kompromis između Federacije i županija mora postojati, jer županije očekuju da Federacija riješi sve sama, dok Federacija očekuje da županije preuzmu dio odgovornosti.
"Najviše se priča o porodiljnim naknadama koje nisu izjednačene. Mi smo uradili akcijske planove i nadamo se da ćemo ih implementirati", rekao je.
Delić je istaknuo da ministarstvo često nailazi na zloupotrebe bolovanja, što direktno pogađa najugroženije kategorije.
"Roditelj, njegovatelj ili dijete ne mogu primiti naknadu ako netko zloupotrebljava bolovanje", rekao je.
Dodao je da se mora napraviti distinkcija između privatnog i javnog sektora.
"Pravila su mnogo drugačija u privatnom sektoru. Poslodavci ne trpe bolovanje, nekad neopravdano daju otkaze zbog opravdanog korištenja bolovanja. U javnoj upravi česta je zloupotreba", rekao je.
Ministar Delić je kazao da je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike već blizu finaliziranja proračuna za narednu godinu.
"Prema prvim procjenama naš proračun će rasti značajno, ono što je uneseno već u sustav podrazumijeva rast proračuna za više od 100 milijuna konvertibilnih maraka", rekao je.
Naglasio je da su skoro sve naknade koje ministarstvo ima rasle i da će rasti i u narednoj godini, s obzirom na to da su izmijenjene osnovice koje su bile fiksirane i da se podrazumijevaju određena usklađivanja.
"Ako uzmemo u obzir rast mirovina, to je onda ogroman proračunski zahvat u proračunu Vlade Federacije BiH, vjerojatno najveći kada su sva druga ministarstva u pitanju", rekao je.
Dodao je da uvijek zauzima stavu da se prvo mora zaraditi, pa onda investirati i trošiti.
"Nadam se da će sve mjere koje smo poduzeli garantirati rast privredne aktivnosti u Federaciji BiH i da ćemo onda imati mogućnost da oni koji su isključeni, marginalizirani, ostavljeni na cjedilu, dobiti kvalitetnije i bolje usluge za svoj život", rekao je.
Ministar je istaknuo da je fokus ministarstva u narednoj godini zakon o socijalnim uslugama, koji treba ići u drugi krug čitanja na oba doma Parlamenta Federacije BiH. Dodao je da taj zakon garantira sigurnost i stabilnost pružateljima socijalnih usluga na nivou države i da treba propisati minimalne standarde.
"To je suštinska reforma oblasti socijalne politike. Nadam se da ćemo smoći snage, hrabrosti i političke volje da ga usvojimo i da ga imamo primijenjenog od 2026. godine", rekao je.
Govoreći o Zakonu o radu, naglasio je da će biti tema i u narednim mjesecima.
"Želim da postignemo što veći nivo konsenzusa i kompromisa kada su svi socijalni partneri u pitanju i da imamo jedan od najboljih zakona o radu u regiji, zašto ne i u Europi", rekao je.
Posebno je izdvojio zakon o hraniteljstvu, koji je veoma važan za djecu bez roditeljskog staranja.
"Na području Federacije ove godine podržali smo otvaranje četiri centra za hraniteljstvo u suradnji sa SOS dječjim selima. Mijenjamo zakon kako bi unaprijedili alat hraniteljstva, kako bi bila podrška hraniteljskim obiteljima i kako bi promovirali hraniteljstvo na nivou države", rekao je.
Naglasio je da svako dijete treba odrastati u krugu obitelji, osjetiti toplinu doma i roditeljsku ljubav.
Delić je spomenuo i zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, kojim se želi osigurati njihovo zapošljavanje na otvorenom tržištu rada.
"Želimo da osobe s invaliditetom rade u ministarstvu, a ne da budu isključene u zaštitnim radionicama. Rad je najbolja socijalna mjera", rekao je.
Ministar je kazao da broj nezaposlenih osoba nije rastao, nego opadao u ovoj godini.
"Nadam se da ćemo taj broj značajno smanjiti usvajanjem zakona o posredovanju u zapošljavanju i sigurnosti nezaposlenih osoba", rekao je.
Dodao je da zakon predviđa razdvajanje evidencija aktivnih i pasivnih tražitelja posla, što će smanjiti broj nezaposlenih u evidencijama.
Govoreći o broju zaposlenih, rekao je da u trenutku kada je bio izvjestitelj na Federalnom parlamentu, prije mjesec dana, nije bilo pada u odnosu na siječanj 2025. godine.
"Službenih podataka za 2025. godinu nećemo imati prije siječnja ili veljače naredne godine", rekao je.
Podsjetio je da je prosinac 2024. bio mjesec s najvećim brojem zaposlenih u proteklom desetljeću.
"Mislim da je bilo oko 10.000 novih zaposlenih, što je značajan broj", rekao je.
Dodao je da je u 2025. godini rast zaposlenosti usporen, ali da očekuje da će se trendovi rasta vratiti u 2026. godini.
"Očekujem da ćemo postići novi rekord kada je broj zaposlenih u Federaciji BiH u pitanju", rekao je ministar Adnan Delić u intervjuu za Fenu.
