"Trenutno imamo 16 zahtjeva za usvojenje. Nemamo nijedno dijete za usvajanje i nijedno usvojenje nije realizirano u ovoj godini", kazali su za Bljesak.info iz Centra za socijalni rad Grude.
Kako su nam kazali, interes građana postoji, ali djece koja ispunjavaju zakonske uvjete za posvojenje u Hercegovini gotovo da i nema.
Iako je uvriježeno mišljenje da su birokratske procedure glavni razlog dugotrajnog čekanja, socijalni radnici upozoravaju kako je stvarni problem to što većina djece bez roditeljskog staranja ne ispunjava zakonske uvjete za posvojenje.
U većini slučajeva roditelji nisu lišeni skrbi, postoje srodnici koji imaju pravo skrbništva ili se pokušava rehabilitirati biološka obitelj.
"Problem je što je veći broj zahtjeva bračnih parova za usvojenje od broja djece koja su u skladu s Obiteljskim zakonom FBiH spremna za posvojenje", kazali su za Bljesak.info iz Centra za socijalni rad Mostar.
Oni trenutno vode evidenciju o 40 djece bez adekvatne roditeljske skrbi, među kojima je sedam potpuno bez roditelja.
No, tek troje djece je zakonski podobno za posvojenje, dok troje, kako navode, ima mogućnost zbrinjavanja u udomiteljsku obitelj.
"Na posvojenje čeka troje djece – dječak od 13 godina sa intelektualnim teškoćama i dvije djevojčice od 15 i 16 godina", pojasnili su iz Centra za socijalni rad Mostar.
Iz Centra za socijalnu skrb Široki Brijeg su kazali kako u ovom trenutku nemaju nijedno dijete koje je u statusu čekanja posvojenja. Jedno dijete je, naveli su, smješteno u ustanovu socijalne zaštite.
"Od stane drugih Centara s područja Federacije BiH u ovoj godini smo primili 20-ak zahtjeva za udomljavanje djece, odnosno da ponudimo udomitelje s područja Široki Brijeg", dodaju iz Centra.
Istaknuli su kako je u zadnje tri godine kroz Centar evidentitano posvojenje troje djece.
Dvoje ih je trenutno u procesu za posvojenje (nije pravomoćno rješenje), a u tri udomiteljske obitelji, smješteno je šestero djece.
Zbog nedostatka djece spremne za posvojenje, udomiteljstvo ostaje dominantan oblik skrbi.
U Mostaru je registrirano 15 potencijalnih udomiteljskih obitelji, a 11 djece trenutačno je smješteno u udomiteljskim domovima.
"Udomiteljstvo je privremeni oblik skrbi za dijete u zamjenskoj obitelji, dok se ne poboljšaju prilike u biološkoj obitelji ili donese odluka o nekom drugom obliku skrbi", naglašavaju.
Zakon o udomiteljstvu detaljno uređuje tko može biti udomitelj i kako se provodi skrb.
Udomitelj mora biti punoljetan, pouzdan i zdravstveno sposoban, s urednim stambenim uvjetima i stabilnim primanjima, a prije dobivanja licence obvezno prolazi stručnu procjenu i edukaciju.
Udomiteljske obitelji u pravilu mogu primiti do troje djece, osim ako se radi o braći i sestrama.
Djeca imaju pravo na sigurnost, obrazovanje, zdravstvenu zaštitu i kontakt s biološkom obitelji, a Zakon strogo zabranjuje svaki oblik nasilja ili zanemarivanja.
Centri provode redovite nadzore i mogu hitno izmjestiti dijete ako postoji rizik, dok udomitelji primaju naknadu i imaju obvezu osigurati sve osnovne potrebe djeteta.
Iz Centar za socijalni rad Mostar potvrdili su kako je Zakon poboljšao sustav:
"Zakon o udomiteljstvu svakako je doprinio razvoju udomiteljstva, jasno definirajući njegov pojam, vrste udomiteljstva, prava i obaveze djece, udomitelja i bioloških roditelja. Omogućio je kvalitetniji i sigurniji razvoj udomiteljstva u Federaciji BiH".
Napominju i kako se ovaj Zakon ne odnosi na posvojenje jer je posvojenje trajni oblik obiteljsko-pravne zaštite i regulirano je Obiteljskim zakonom FBiH.
Agencija za statistiku potvrđuje kako udomiteljstvo i dalje nosi najveći teret skrbi: 450 djece bilo je smješteno u udomiteljske obitelji u 2024. godini, dok je u istoj godini posvojeno tek 17 djece u FBiH i RS-u.
Obiteljski zakon FBiH jasno definira tko se može posvojiti i pod kojim uvjetima. Dijete se može posvojiti tek nakon tri mjeseca od rođenja, a dijete maloljetnih roditelja tek nakon godinu dana, osim ako nema izgleda kako će odrastati u obitelji.
Posvojitelj mora biti u dobi od 25 do 45 godina i najmanje 18 godina stariji od djeteta, uz zakonske iznimke.
Prednost imaju državljani BiH, dok strani državljani mogu posvojiti dijete samo ako ono ne može biti posvojeno unutar države i uz posebno odobrenje federalnog organa.
Zakon razlikuje dvije vrste posvojenja:
Postupak započinje kada osoba ili bračni par podnese zahtjev organu skrbništva u mjestu gdje dijete prebiva. Slijedi provjera podobnosti posvojitelja: psihološka, socijalna, medicinska i procjena obiteljskih uvjeta.
Iz Centra za socijalni rad Mostar za Bljesak.info su pojasnili tijek postupka. Istaknuli su kako se prije zasnivanja posvojenja dijete smješta na adaptacijski period prije posvojenja, a koji traje šest mjeseci.
Nakon završetka adaptacijskog razdoblja, organ skrbništva donosi rješenje o posvojenju.
"Osam dana nakon donijetog rješenja isto je pravomoćno i šalje se Matičnoj službi radi upisa u knjige", pojasnili su iz Centra.
Postupak se vodi bez javnosti, a dokumentacija o posvojenju trajna je tajna kojoj dijete i posvojitelji mogu pristupiti samo pod posebnim uvjetima.
