Provjerili smo: Unatoč obvezi, hrvatski državljani u BiH neće biti kazneno gonjeni zbog vojnog roka

Kada je riječ o mladićima od 19 godina koji imaju prijavljeno prebivalište u Bosni i Hercegovini, a posjeduju dvojno državljanstvo – hrvatsko i državljanstvo BiH – Ministarstvo obrane navodi kako te hrvatske državljane neće izlagati kaznenom progonu budući da zakoni u Bosni i Hercegovini zabranjuju služenje vojnog osposobljavanja u stranim oružanim snagama, stoji u odgovoru Ministarstva obrane RH na upit našeg portala.

Vojni rok se izvršava u mjestu prebivališta

Osim toga, kako ističu, Zakon o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o dvojnom državljanstvu, koji je Hrvatski sabor usvojio 2007. godine, a Predsjedništvo BiH ratificiralo 2011. godine, propisuje da dvojni državljanin vojnu obvezu ili drugu obveznu službu izvršava u onoj ugovornoj stranci u kojoj ima prebivalište.

"Vojnom obvezom i obveznom službom, u smislu ovog Ugovora, smatraju se sve obveze iz područja obrane koje se izvršavaju u skladu sa zakonodavstvom ugovornih stranaka", naveli su iz MORH-a te dodali da, ako je dvojni državljanin izvršio obvezu služenja vojnog roka ili civilne službe u jednoj od ugovornih stranaka, to se izvršenje priznaje i u drugoj ugovornoj stranci.

Slično objašnjenje dao je i Slaven Galić, zamjenik ministra obrane BiH, koji je podsjetio kako se izmjenama i dopunama Zakona o obrani te Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske uvodi temeljno vojno osposobljavanje i obvezan vojni rok za državljane Republike Hrvatske.

Kolizija zakona dviju država

"Zakon o obrani BiH, članak 51., propisuje zabranu angažiranja državljana BiH u svrhu služenja vojnog roka ili obuke u svojstvu novaka u oružanim snagama drugih država", istaknuo je Galić za Bljesak.info.

Kako je naveo, u ovom slučaju riječ je o koliziji zakona dviju država koji se odnose na iste osobe, pa će biti potrebno uskladiti propise na način da se s Republikom Hrvatskom zauzme jasan stav i u obzir uzme Ugovor o dvojnom državljanstvu između BiH i Hrvatske, potpisan 2007. godine, čiji članak 5. glasi: "Dvojni državljani vojnu obvezu ili drugu obveznu službu izvršavaju u onoj ugovornoj strani u kojoj imaju prebivalište", naveo je Galić.

Ipak bez kazne

"Prema slovu zakona, državljani RH, bez obzira na to gdje žive, obveznici su temeljnog vojnog osposobljavanja ako iduće godine navrše 19 godina i ako nisu odradili vojni rok u drugoj državi. Ukoliko se ne odazovu pozivu, dobit će prekršajnu kaznu, a ako se sustavno ne odazivaju, mogu biti i kazneno gonjeni", rekao je Marin Živković, zastupnik stranke Možemo u Hrvatskom saboru za Bljesak.info.

Pojasnio je kako su zastupnici stranke Možemo već tijekom rasprave izrazili skepsu prema toj odredbi, ističući da se mladići koji žive u drugoj državi, a obveznici su očito neće kažnjavati jer bi se time "kaznom zauvijek otjerali mladi od povratka u Hrvatsku premda će se tako nejednako tretirati državljani."

Pravna dilema

Podsjetimo, nakon što je Ministarstvo obrane Republike Hrvatske potvrdilo da se obvezni vojni rok odnosi i na sve hrvatske državljane koji žive izvan zemlje, otvoren je pravni problem za tisuće građana Bosne i Hercegovine koji imaju i hrvatsko državljanstvo. Ministarstvo je naglasilo kako je svaka osoba s hrvatskim državljanstvom vojni obveznik, bez obzira na prebivalište, osim ako je već služila vojni rok ili civilnu službu u drugoj državi. No, problem je nastao kod Zakona o obrani BiH koji  izričito zabranjuje državljanima BiH, pa i onima s dvojnim državljanstvom, služenje vojnog roka u oružanim snagama druge države.

Dodatno, prema Zakonu o državljanstvu BiH, onima koji dobrovoljno služe u stranoj vojsci može biti oduzeto državljanstvo BiH.