Kada je riječ o mladićima od 19 godina koji imaju prijavljeno prebivalište u Bosni i Hercegovini, a posjeduju dvojno državljanstvo – hrvatsko i državljanstvo BiH – Ministarstvo obrane navodi kako te hrvatske državljane neće izlagati kaznenom progonu budući da zakoni u Bosni i Hercegovini zabranjuju služenje vojnog osposobljavanja u stranim oružanim snagama, stoji u odgovoru Ministarstva obrane RH na upit našeg portala.
Osim toga, kako ističu, Zakon o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o dvojnom državljanstvu, koji je Hrvatski sabor usvojio 2007. godine, a Predsjedništvo BiH ratificiralo 2011. godine, propisuje da dvojni državljanin vojnu obvezu ili drugu obveznu službu izvršava u onoj ugovornoj stranci u kojoj ima prebivalište.
"Vojnom obvezom i obveznom službom, u smislu ovog Ugovora, smatraju se sve obveze iz područja obrane koje se izvršavaju u skladu sa zakonodavstvom ugovornih stranaka", naveli su iz MORH-a te dodali da, ako je dvojni državljanin izvršio obvezu služenja vojnog roka ili civilne službe u jednoj od ugovornih stranaka, to se izvršenje priznaje i u drugoj ugovornoj stranci.
Slično objašnjenje dao je i Slaven Galić, zamjenik ministra obrane BiH, koji je podsjetio kako se izmjenama i dopunama Zakona o obrani te Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske uvodi temeljno vojno osposobljavanje i obvezan vojni rok za državljane Republike Hrvatske.
"Zakon o obrani BiH, članak 51., propisuje zabranu angažiranja državljana BiH u svrhu služenja vojnog roka ili obuke u svojstvu novaka u oružanim snagama drugih država", istaknuo je Galić za Bljesak.info.
Kako je naveo, u ovom slučaju riječ je o koliziji zakona dviju država koji se odnose na iste osobe, pa će biti potrebno uskladiti propise na način da se s Republikom Hrvatskom zauzme jasan stav i u obzir uzme Ugovor o dvojnom državljanstvu između BiH i Hrvatske, potpisan 2007. godine, čiji članak 5. glasi: "Dvojni državljani vojnu obvezu ili drugu obveznu službu izvršavaju u onoj ugovornoj strani u kojoj imaju prebivalište", naveo je Galić.
"Prema slovu zakona, državljani RH, bez obzira na to gdje žive, obveznici su temeljnog vojnog osposobljavanja ako iduće godine navrše 19 godina i ako nisu odradili vojni rok u drugoj državi. Ukoliko se ne odazovu pozivu, dobit će prekršajnu kaznu, a ako se sustavno ne odazivaju, mogu biti i kazneno gonjeni", rekao je Marin Živković, zastupnik stranke Možemo u Hrvatskom saboru za Bljesak.info.
Pojasnio je kako su zastupnici stranke Možemo već tijekom rasprave izrazili skepsu prema toj odredbi, ističući da se mladići koji žive u drugoj državi, a obveznici su očito neće kažnjavati jer bi se time "kaznom zauvijek otjerali mladi od povratka u Hrvatsku premda će se tako nejednako tretirati državljani."
Podsjetimo, nakon što je Ministarstvo obrane Republike Hrvatske potvrdilo da se obvezni vojni rok odnosi i na sve hrvatske državljane koji žive izvan zemlje, otvoren je pravni problem za tisuće građana Bosne i Hercegovine koji imaju i hrvatsko državljanstvo. Ministarstvo je naglasilo kako je svaka osoba s hrvatskim državljanstvom vojni obveznik, bez obzira na prebivalište, osim ako je već služila vojni rok ili civilnu službu u drugoj državi. No, problem je nastao kod Zakona o obrani BiH koji izričito zabranjuje državljanima BiH, pa i onima s dvojnim državljanstvom, služenje vojnog roka u oružanim snagama druge države.
Dodatno, prema Zakonu o državljanstvu BiH, onima koji dobrovoljno služe u stranoj vojsci može biti oduzeto državljanstvo BiH.
