Rujansko jutro 2020. godine, dvije minute do deset sati, započinje "radni dan" za Sinišu Crnogorca koji, prema podacima policije Republike Srpske, sa svojom skupinom treba prokrijumčariti cigarete iz Crne Gore u Bosnu i Hercegovinu.
Za taj posao potrebna mu je pomoć nekoga iz Granične policije. Sve se odvija na području uz granicu Bosne i Hercegovine i Crne Gore, u blizini Trebinja i Bileće.
"Planirat ćemo večeras, ako Bog da. Ostaje li da je jedna patrola?", napisao je Crnogorac, jedan od osumnjičenih za krijumčarenje cigareta, službeniku Granične policije Blagoju Miloviću.
Nakon što Blagoje Milović nekoliko sati ne odgovara, Crnogorac postaje nervozan te mu šalje više poruka, među kojima i: "Je li jedna (patrola) noćas?"
Službenik Granične policije Milović to potvrđuje.
Dopisivanje i razmjena informacija o tome gdje se toga dana nalaze patrole Granične policije nastavljaju se sve do dvije minute iza ponoći, kada dogovaraju nastavak aktivnosti za sljedeći dan.
U međuvremenu Crnogorac piše: "Evo dođe i drugi. Mora da je duplu (kontrolu) ubacio."
"Ma ovaj debil imao viška ljudi pa ih stavio. Klošarčina. Čuvajte se Bjeletića (službenika Granične policije). Zlo je to", odgovara Milović.
Ove razgovore, dobivene iz aplikacije Sky Ecc od Europola, tijekom 2024. godine analizirali su pripadnici Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srpske.
Osim s Crnogorcem, Blagoje Milović, koji je u vrijeme prepiski bio pomoćnik zapovjednika u Jedinici Granične policije Trebinje, omogućavao je "poslove" i drugim osobama.
Jedan od njih je Boris Ivelja, koji je, kao i Milović, osumnjičen u predmetu u kojem se pojavljuje i odbjegli bivši direktor Granične policije BiH Zoran Galić.
Ukupno je pet osoba osumnjičeno u tom predmetu “korupcije visoke razine”. Tužiteljstvo ih sumnjiči za organizirani kriminal, nedopušten promet akciznih proizvoda, zlouporabu položaja, primanje i davanje dara te druga kaznena djela.
Galić je bijegom u Hrvatsku 8. srpnja prošle godine izbjegao uhićenje, dok su u istoj istrazi uhićeni službenik Granične policije Milović i Ivica Bago, koji je ranije u Hrvatskoj uhićen zbog sumnje u krijumčarenje cigareta.
U kolovozu 2020. godine Boris Ivelja piše Miloviću: "Što je gore, je li fiksno (patrola)? Kakva je prilika da se makne, da ostane jedna? Dolazi neka roba, stiska me pos'o."
Milović mu odgovara: "Moram to vidjeti sa šefom, planiraj da guraš."
Ranije iste godine Ivelja od Milovića traži da ukloni policijskog službenika s njima poznate lokacije, čije ih prisustvo ometa u krijumčarenju cigareta, zbog čega čekaju dva sata. Milović to i čini, pozivajući službenika, a potom obavještava Ivelju da je problem riješen.
Još jedan razgovor otkriva način na koji službenik policije pomaže krijumčarenje:
Crnogorac: "Kužni sutra tko će biti?" Milović: "Davidović vani, Budalić unutra. Imaju sve patrole." Crnogorac: "E, jad ih znao. Kud ih trpaju više." Milović: "Ha, ha, ha, ide tooo."
Ovako, sažeto, izgleda jedan slučaj krijumčarenja akciznih proizvoda u kojem sudjeluju službenici policijskih agencija, a koji tek treba biti dokazan i potvrđen pred Sudom Bosne i Hercegovine.
Prema informacijama do kojih je došao Radio Slobodna Evropa (RSE), službenik Milović i dalje je zaposlen u Graničnoj policiji, ali se nalazi pod suspenzijom. Iz Granične policije nisu službeno odgovorili RSE-u o njegovu statusu.
Optužnica u predmetu još nije podignuta. Osumnjičeni su, nakon uhićenja u srpnju 2024. godine i pritvora, pušteni na slobodu uz mjere zabrane, a RSE nije uspio stupiti u kontakt s njima niti s njihovim odvjetnicima.
MUP Republike Srpske, analizirajući sadržaj aplikacije Sky Ecc, pronašao je i fotografije koje se odnose na količine prodanih akciznih proizvoda te novčane iznose ostvarene njihovom prodajom.
Ovaj predmet samo je jedan od brojnih koji se sporo rješavaju, dok u međuvremenu godišnja šteta za proračun Bosne i Hercegovine zbog krijumčarenja i ilegalne trgovine cigaretama i duhanskim proizvodima iznosi i do 500 milijuna konvertibilnih maraka, odnosno oko 250 milijuna eura.
Ilegalna trgovina duhanom godinama predstavlja ozbiljan problem u Bosni i Hercegovini, na što je upozoreno i u ovogodišnjem izvješću Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (GI-TOC).
Bosna i Hercegovina služi i kao zemlja podrijetla i kao tranzitna zemlja za krijumčarene cigarete, pri čemu kriminalne mreže iskorištavaju slabu kontrolu granica i korupciju unutar tijela za provođenje zakona.
U izvješću se ističe da su nedavne istrage otkrile i umiješanost visokorangiranih policijskih službenika u krijumčarske operacije, a dio aktivnosti povezuje se i s političkim strukturama.
"Iako su tijela za provođenje zakona pokrenula više operacija s ciljem razbijanja ovih mreža, trgovina se nastavlja zbog stalne potražnje i duboko ukorijenjene korupcije", navodi se u izvješću.
Denis Hadžović iz Centra za sigurnosne studije za RSE ocjenjuje kako se Bosna i Hercegovina nalazi u stalnoj borbi između organiziranog kriminala i institucija.
"Integritet policijskih i carinskih struktura nije na dovoljnoj razini da bismo se mogli osloniti na njih. Zbog toga često imamo slučajeve u kojima se carinici ili pripadnici Granične policije optužuju za nesavjestan rad i primanje mita, dok organizirani kriminal nastoji prodrijeti u sve pore institucija", kaže Hadžović.
Dodatni problem, ističe, predstavlja dugotrajno procesuiranje predmeta.
Pušači u Bosni i Hercegovini sve češće kupuju duhan i cigarete na crnom tržištu zbog rasta cijena tih proizvoda u legalnoj prodaji.
Jedna od najvećih policijskih akcija, kodnog naziva "List", u kojoj je razotkriven organizirani lanac ilegalnog prometa duhana u Bosni i Hercegovini, provedena je 2015. godine. Tada su privedeni deseci osumnjičenih i pretreseno više lokacija diljem zemlje.
Akcija je provedena u suradnji s Upravom za neizravno oporezivanje (UNO), koja je nadležna za naplatu carina, neizravnih poreza i trošarina na robu poput goriva, alkohola, duhana i cigareta.
"Najveći problem bili su ljudi u našim redovima. Otkrili smo da su pojedinci davali podatke uvoznicima duhana i pokušavali spriječiti akciju", izjavio je tada Mehmedalija Osmić, tadašnji voditelj Odsjeka za provođenje propisa UNO-a.
Deset godina kasnije, u studenome 2025., državno Tužiteljstvo podiglo je optužnicu protiv deset osoba zbog krijumčarenja više od 300 tona duhana i duhanskih prerađevina te primanja mita.
Tereti ih se da su kao organizirana kriminalna skupina ostvarili korist veću od 1,3 milijuna konvertibilnih maraka, prikrivenu pranjem novca kroz poslovanje tvrtke u Posušju.
Iz Tužiteljstva Bosne i Hercegovine za RSE su potvrdili da se radi o kaznenim djelima iz 2014. i 2015. godine, ne navodeći razloge zbog kojih je optužnica podignuta tek nakon deset godina.
Iz Uprave za neizravno oporezivanje naveli su kako je Ljiljana Marijanović, optužena za primanje mita, bila suspendirana od lipnja 2015. do studenoga 2016. godine, nakon čega je premještena na drugo radno mjesto, a radni odnos joj je prestao u veljači 2023. godine.
Iz UNO-a tvrde kako je “crno tržište” duhana u padu, dok podaci pokazuju da je u posljednjih godinu dana otkriveno više od 500 slučajeva krijumčarenja duhana i cigareta, s ukupnom štetom većom od tri milijuna konvertibilnih maraka.
