Lažne dojave o bombama možda kriju mnogo ozbiljniju pozadinu nego što se mislilo

Lažne dojave o bombama koje su proteklog mjeseca učestalo stizale na adrese škola i javnih ustanova u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj ne predstavljaju samo dječji hir, nego ozbiljan sigurnosni i politički izazov, ocijenio je u razgovoru za Fenu Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti ''Dr. Franjo Tuđman''.

Tijekom travnja na e-mail adrese brojnih škola u Bosni i Hercegovini stizale su dojave o postavljenim eksplozivnim napravama.

Policija je nakon toga obavila niz protueksplozijskih pregleda, pri čemu je utvrđeno da su sve dojave bile lažne.

Zbog prijetnji i sigurnosnih pregleda nastava u pojedinim školama bila je obustavljena na nekoliko dana.

Iako su se dojave pokazale lažnima, Akrap upozorava kako posljedice takvog djelovanja po društvo mogu biti ozbiljne i dugoročne te smatra da prijetnje treba shvatiti krajnje ozbiljno.

''Sustav ih ozbiljno shvaća, barem po onome što ja vidim. Međutim, vrlo je važno znati dublju pozadinu stvari. Jer tu se ne kriju samo djeca i dječji hir, nego imate jako puno osoba koje su zainteresirane za destabilizaciju i destrukciju društva'', izjavio je Akrap, koji je sudjelovao na Mostarskom sigurnosnom forumu.

Akrap smatra kako prijetnje ne dolaze samo od neodgovornih pojedinaca, koje psiholozi u kontekstu lažnih dojava najčešće opisuju kao adolescente željne pažnje i osjećaja kontrole.

Prema njegovim riječima, uz prijetnje individualne prirode proteklih godina zabilježene su i dokazane prijetnje od strane pojedinih država, što cijelu situaciju stavlja u mnogo širi sigurnosni kontekst.

''Imate i države koje su zainteresirane za unošenje panike, kojima je cilj rast nepovjerenja pojedinca u sposobnost države te izazivanje gospodarskih tenzija'', naglasio je.

Dodao je kako slučajevi lažnih dojava potvrđuju da suvremeni sigurnosni izazovi često koriste najranjivije dijelove društva, poput obrazovnog sustava, za postizanje širih destruktivnih ciljeva.

''Stoga je adekvatan odgovor institucija, uz strogu kaznenu politiku i međunarodnu suradnju, ključan za očuvanje stabilnosti i sprječavanje daljnjeg širenja panike'', zaključio je Akrap.

U Bosni i Hercegovini lažne dojave tretiraju se kao kazneno djelo za koje su predviđene novčane i višegodišnje zatvorske kazne.

Nakon posljednjeg vala lažnih dojava u Bosni i Hercegovini nisu zabilježena uhićenja odgovornih, dok je u susjednoj Hrvatskoj potvrđeno uhićenje nekoliko osoba zbog izravne povezanosti s lažnim prijetnjama.