Bosna i Hercegovina i dalje nema zakon o kritičnoj infrastrukturi, iako je Radna skupina probila rok od šest mjeseci za izradu nacrta, koji je istekao u prosincu 2025. godine.
Kritična infrastruktura obuhvaća ključne sustave poput energetike, vodoopskrbe, prometa, komunikacija i financijskog sektora, bez kojih država ne može funkcionirati. Unatoč tome, BiH još nema ni zakon ni službeni popis tih objekata.
Radna skupina imenovana je u lipnju 2025., ali je prvi sastanak održan tek u listopadu. Nakon toga održano je još nekoliko sastanaka i radionica, no konkretni rezultati još nisu predstavljeni.
Stručnjak za sigurnost Veldin Kadić upozorava da daljnje odgađanje nije opravdano te ukazuje na dugogodišnji nemar političkih struktura prema sigurnosnim prioritetima. Ističe da ovakvo stanje stvara pravni vakuum i nejasnu podjelu odgovornosti među institucijama.
Prema njegovim riječima, u slučaju ozbiljnog incidenta, poput napada na energetsku mrežu ili cyber napada, reakcija bi bila spora i nekoordinirana. Poseban problem predstavlja, kako navodi, činjenica da se krizne situacije u BiH često brzo pretvaraju u politička pitanja, što dodatno otežava donošenje odluka.
Nedavni slučaj iz Srbije, gdje je pronađen eksploziv u blizini plinovoda, pokazuje koliko su takve prijetnje stvarne. Dok susjedne zemlje imaju jasnije mehanizme upravljanja krizama, BiH se suočava s nedostatkom koordinacije i jedinstvenog sustava djelovanja.
U posljednjim godinama u Europi je zabilježen niz napada na kritičnu infrastrukturu, često povezanih s hibridnim djelovanjem i pokušajima destabilizacije energetskih i komunikacijskih sustava.
Nacrt zakona u BiH trebao bi biti usklađen s europskim direktivama, no njegovo kašnjenje dodatno povećava rizike za sigurnost države i njezinih građana.