IDEMOUŽIVO UZ


"Cilj nam je pokrenuti nešto i u Hercegovini. Postoji nešto slično u Sarajevu, ali za nas je to predaleko. Dok mi iz Hercegovine stignemo, hrana je već podijeljena gore. Zato želimo imati banku hrane u Hercegovini koja bi pokrivala cijeli teritorij i omogućila raspodjelu kroz cijelu Hercegovinu", rekao je Antonio Zelenika, ravnatelj Pučke kuhinje u Mostaru na konferenciji "Pružanje socijalne pomoći i podrška vulnerabilnim skupinama", koja je održana u četvrtak u Gradskoj vijećnici Grada Mostara.
Cilj konferencije bio je prije svega probuditi svijest građana o tome kako postoji mnogo više gladnih ljudi nego što znamo te ih potaknuti na uključivanje u doniranje i volontiranje. Konačni cilj je uspostava socijalne i solidarne banke hrane u Hercegovini. Svakodnevno ima ljudi u potrebi, dok se istodobno na godišnjoj razini bacaju ogromne količine hrane.
Istaknuo je kako na ovom projektu rade već godinu i pol te kako je inicijativa krenula od gradonačelnika Kordića, zajedno s jednom organizacijom iz Italije koja je taj sustav patentirala, nakon čega je prenesen na model Europske unije.
Zelenika je dodao kako je riječ o dugom i zahtjevnom putu. Mnogo je koraka već napravljeno, ali, kako ističe, bez donacija se ne može napraviti ništa. Kao još jedan problem posebno navodi papirologiju koju je potrebno provesti.
"Ako ne uspijemo povezati donatore, neće biti dovoljno hrane za potrebite. Zakon je pripremljen i tiskani su propisi po kojima se hrana može donirati. Firme također moraju imati zadužene osobe, ali velike tvrtke imaju zaposlenike koji mogu odraditi taj posao", rekao je Zelenika.
U slučaju dovoljne količine hrane i materijala, kao i potrebe za tim, Zelenika ističe kako u Mostaru mogu osigurati čak 2000 obroka dnevno.
"Čak imamo planirane lokacije za magazin i skladište. Ideje su razrađene, ali još ništa nismo pokrenuli jer prvo moramo vidjeti kako će se sve organizirati", dodao je.
Banka hrane pokrivala bi područje cijele Hercegovine, a bila bi pokrenuta u Mostaru kao najvećem centru. Kako kaže Zelenika, vrlo lako bi se mogla organizirati i proširiti na cijelu Hercegovinu jer svakodnevno dobivaju informacije o gladnim ljudima diljem Hercegovine.
Zelenika je pojasnio i način distribucije.
"Hrana se ne bi dijelila javno, već kroz bar kodove i šifre, kako bi se zaštitili podaci. Cilj je da banka hrane ne bude samo poput one u Sarajevu, gdje dolaze kuhinje. Planiramo i market u gradu, primjerice u Mostaru, gdje bi ljudi u potrebi mogli uzeti ono što im je potrebno, uzimajući u obzir alergije ili posebne prehrambene potrebe", istaknuo je Zelenika te najavio planirani posjet Italiji.
"Ako Bog da, u listopadu ili studenom idemo u Italiju kako bismo vidjeli sustav na licu mjesta", rekao je Zelenika.
Dalibor Milas iz Minoresa istaknuo je kako je o ovim temama jako važno razgovarati jer, kako kaže, trenutačno postoji premalo prilika za komunikaciju, umrežavanje te pronalazak konstruktivnih i konkretnih rješenja.
"Ovo je, dakle, odličan početak nečega što je jako kvalitetno i važno, i za Grad Mostar, i za širu regiju. Cijela Hercegovina može biti pokrivena ovom idejom o kojoj smo razgovarali i koju ćemo i dalje razvijati", rekao je Milas.
Istaknuo je kako je siromašnih sve više te kako je riječ o činjenici koju društvo često ignorira.
"Naša vizija je izgraditi Mostar u kojem nitko neće biti gladan i nitko neće ostati bez podrške. To možemo ostvariti samo kroz sinergiju, zajedničke dogovore i konkretne projekte", rekao je Milas.
Dodao je kako u gradu postoje i brojne zloupotrebe, pri čemu neki ljudi ovise o pomoći pet ili šest različitih organizacija, što, prema njegovim riječima, stvara stalnu ovisnost o tuđoj pomoći.
Cilj je stvoriti konkretan sustav u kojem nitko neće biti gladan, ali u kojem istodobno nitko neće moći zloupotrebljavati ili iskorištavati sustav.