IDEMOUŽIVO UZ


Na prehranu se u Bosni i Hercegovini izdvaja najviše novca, a unatoč tome što smo jedna od najplodnijih država u regiji, najveći dio hrane uvozimo. Ovisni o drugima i nestabilni, poboljšanje životnog standarda čekamo kroz stabilizaciju na globalnoj razini, javlja N1.
Cijene hrane, računi, krediti i dalje su glavne brige građana. U travnju je potrošačka košarica četveročlane obitelji iznosila više od 3.300 maraka. Koliko je prehrana poskupjela najbolje pokazuje činjenica kako se na nju troši više nego na troškove stanovanja, obrazovanja, odjeće i prijevoza zajedno. Cijene voća i povrća i dalje izazivaju zaprepaštenje građana.
"Mi umirovljenici to slabije možemo kupiti, ali uzmemo barem malo, tek toliko da probamo jagode, trešnje... Točno se vidi da je sve poskupjelo, a kada želimo napraviti dobar ručak, malo mesa, baš se osjeti koliko je sve skuplje, na svim artiklima. Prehrana, zna se što je poskupjelo, mlijeko, ulje, dobro, mlijeko još nekako iako je skupo, ali ulje, brašno, šećer... Sve smo smanjili, smanjujemo dok ne počnemo piti gorku kavu"... govore sugovornici N1.
Gorak okus u ustima izaziva i činjenica kako BiH sve više uvozi više od 80 posto hrane koju konzumira. Time, korak po korak, postajemo izrazito ovisni, čak i u sektoru u kojem to ne moramo biti.
"Kvadratura obradivog zemljišta u BiH više-manje je jednaka Hrvatskoj, a ta kvadratura u Kini hrani 25 milijuna ljudi. Dakle, BiH bi mogla hraniti regiju kada bi to željela, ali kada bi se granice zatvorile, mislim da ne bismo mogli prehraniti ni glavni grad", ističe Marin Bago iz Udruge za zaštitu potrošača Futura Mostar.
"Mi nemamo strategiju za energiju i hranu, a to su dva ključna resora o kojima bi svaka država trebala brinuti. To su neki sporadični pothvati, neko sporadično ministarstvo koje nešto pokušava napraviti, ali nema jasne vizije", smatra Aziz Šunje, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu.
Kao posljedica pojačanih inflacijskih pritisaka iz međunarodnog okruženja, Središnja banka BiH procijenila je da će stopa inflacije ove godine iznositi 4,7 posto.
Ovisno o budućim događanjima na globalnoj razini, građani BiH mogu se nadati poboljšanju ili, nažalost, pogoršanju situacije.
"Najbolji scenarij bio bi da dođe do mira na Dalekom istoku, da se pronađe rješenje prihvatljivo za sve strane, a s druge strane da se rat u Ukrajini privede kraju, jer je to veliko iscrpljivanje svih resursa, ali sve se to odražava na cijene proizvoda koje kupujemo", pojašnjava ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Čak i ako se u skorije vrijeme uspostavi mir, građani BiH, vodeći se prethodnim iskustvima, morat će pričekati na pojeftinjenje osnovnih potrepština. Jer ona dolaze mnogo sporije od poskupljenja.