FOTO | Mostar obilježio Dan borbe protiv mina: BiH je i dalje zemlja velike opasnosti
"Bosna i Hercegovina i dalje je zemlja s izraženom minskom opasnošću, a mine nisu samo sigurnosni problem nego i prepreka gospodarskom i ukupnom društvenom razvoju", poručio je u Mostaru ministar obrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez na obilježavanju Međunarodnog dana borbe protiv mina.
U mostarskom naselju Rodoč u četvrtak je obilježen Međunarodni dan borbe protiv mina, uz jasnu poruku domaćih i međunarodnih dužnosnika kako Bosna i Hercegovina, unatoč godinama rada na terenu, još nije izašla iz minske opasnosti.
Događaj su zajednički organizirali Centar za uklanjanje mina u BiH, Oružane snage BiH i EUFOR, uz domaćinstvo Grada Mostara i sudjelovanje organizacija uključenih u protuminsko djelovanje. U sklopu programa održana je i pokazna vježba Oružanih snaga BiH i EUFOR-a te prezentacija suvremene opreme i metoda koje se koriste u humanitarnom deminiranju.
Helez je istaknuo kako su Oružane snage BiH jedan od ključnih stupova protuminskog djelovanja u zemlji, navodeći da su prethodnih godina sudjelovale s oko 30 posto ukupno deminirane površine u Bosni i Hercegovini.
"Naš cilj nije samo povećanje obujma očišćenih površina, nego prije svega unapređenje kvalitete procesa, sigurnosti i pouzdanosti konačnih rezultata na terenu", zaključio je ministar Helez.
Minska opasnost i dalje odnosi živote
Govoreći o razmjerima problema, direktor Centra za uklanjanje mina u BiH Enis Horozović upozorio je kako minska opasnost i dalje odnosi živote te podsjetio na slučaj iz prošle godine, kada je u Doboju od mine stradao 19-godišnjak.
"Suština je u tome da se naša zemlja što prije oslobodi od mina i da dođemo do rezultata da više nemamo nijednu žrtvu", rekao je Horozović.
Uz projekte deminiranja, BHMAC radi i na obilježavanju minski sumnjivih površina, upozoravanju građana i pomoći žrtvama mina. Horozović je posebno upozorio na njihov položaj u društvu, gdje je kazao kako su žrtve mina često zanemarene i bez potpore kakvu zaslužuju.
Gradonačelnik Mostara Mario Kordić rekao je kako je upravo Mostar jedan od gradova u kojima je rat ostavio dubok i specifičan trag, jer su mine zahvatile i urbani dio grada. Naglasio je kako su minski sumnjiva područja godinama bila ozbiljna prijetnja sigurnosti građana, ali i razvoju lokalne zajednice.
Hum kao primjer promjene
Kordić je podsjetio na suradnju grada s Oružanim snagama BiH, BHMAC-om i međunarodnim partnerima, iz koje su proizašli konkretni planovi i aktivnosti na terenu.
"Razminiranje Brda Hum bilo je preduvjet za bilo kakvu aktivnost, a danas svjedočimo da je Hum postao svojevrsna turistička atrakcija, mjesto koje posjećuju brojni građani i u kojem uživaju", dodao je Kordić.
-webp-wm.webp&w=1920&q=75)
Posebno je izdvojio deminere, za koje je rekao da su najvažniji akteri cijelog procesa. Prenio je i detalj koji ga je, kako je rekao, posebno pogodio – da posao nije težak samo onda kada deminer dođe na minsko polje, nego i mnogo ranije.
"Problem je kad vi zamislite da trebate dva sata pod punom opremom za deminiranje hodati do mjesta koje treba deminirati", naveo je Kordić, te istaknuo kako taj posao nije samo opasan i plemenit nego i fizički iznimno zahtjevan.
50 milijuna eura za razminiranje
Na međunarodnu dimenziju problema upozorio je politički savjetnik Europske unije Fermin Cordoba, koji je rekao kako mine i trideset godina nakon rata i dalje ograničavaju sigurno korištenje zemljišta diljem Bosne i Hercegovine.
"Europska unija jedan je od najvećih donatora u ovom području, a od završetka rata uloženo je više od 50 milijuna eura u razminiranje, dok je trenutačno u provedbi projekt vrijedan dodatnih deset milijuna eura", kazao je Fermin Cordoba.
Cordoba je podsjetio i na pomoć žrtvama mina, navodeći kako je kroz programe Europske unije potpora pružena za oko 200 žrtava, ali je upozorio kako posao nije završen. Prema njegovim riječima, oko 1,76 posto teritorija Bosne i Hercegovine i dalje je minski sumnjivo.
Zapovjednik EUFOR-a Maurizio Fronda rekao je kako je ratna ostavština i dalje "realna i sveprisutna opasnost" za brojne zajednice u Bosni i Hercegovini. Mine i neeksplodirana sredstva, naveo je, ne ugrožavaju samo živote nego i ograničavaju razvoj te usporavaju oporavak najteže pogođenih područja.
EUFOR rame uz rame s BiH
Fronda je istaknuo kako EUFOR kroz operaciju Althea ostaje potpuno predan pružanju potpore vlastima Bosne i Hercegovine i međunarodnim partnerima, posebno kroz mentorstvo, edukaciju o opasnostima od mina i praćenje kontrole kvalitete operacija deminiranja.
Posebno je pohvalio deminerski bataljun Brigade taktičke potpore Oružanih snaga BiH, rekavši kako je tijekom posjeta bio duboko impresioniran onim što su pripadnici te postrojbe pokazali na terenu.
-webp-wm.webp&w=1920&q=75)
"Njihov profesionalizam, ekspertiza i nepokolebljiva odlučnost da ovu zemlju učine slobodnom od mina zaista su izvanredni", rekao je Fronda, dodajući kako su to ljudi i žene na koje mogu biti ponosni svi građani Bosne i Hercegovine.
Savjetnik ministrice civilnih poslova Mijo Pranjić upozorio je da Bosna i Hercegovina i dalje spada među zemlje visokog rizika kada je riječ o minskoj opasnosti. Ustvrdio je kako globalne krize i ratovi humanitarno razminiranje sve više guraju u drugi plan, što se u Bosni i Hercegovini već osjeća kroz smanjenje donatorske pomoći i odlazak pojedinih međunarodnih organizacija iz tog procesa.
Novi zakoni na stolu?
"Zbog smanjenja donatorske pomoći nužno je veće oslanjanje na domaće izvore financiranja", rekao je Mijo Pranjić, te dodao kako je u pripremi novi zakon o protuminskom djelovanju koji bi trebao omogućiti sustavnije izdvajanje sredstava.
Istaknuo je i kako je krajem 2024. godine usvojen višegodišnji projekt sufinanciranja protuminskih aktivnosti vrijedan dva milijuna konvertibilnih maraka.
Pranjić je pozvao općine, gradove i županije da u svojim proračunima predvide sredstva za razminiranje, uz ocjenu da bi takav pristup ubrzao proces i prema donatorima poslao poruku kako je Bosna i Hercegovina ozbiljno pristupila rješavanju ovog dugogodišnjeg problema.
