Hercegovačko-neretvanska županija i dalje u vrhu opasnosti od mina

Širom Bosne i Hercegovine razasuto je više od 170.000 mina i drugih minsko-eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata, prema procjeni Centra za uklanjanje mina (BHMAC).

Najrizičnija područja

Prema prvoj procjeni BHMAC-a iz 1998. godine, znakovima za minirana područja bilo je ograđeno 4.200 četvornih kilometara ili 8,2 posto od ukupne površine BiH koja iznosi oko 51.000 četvornih kilometara, prenosi Radio Slobodna Europa.

Tri desetljeća kasnije, "sumnjiva opasna površina na mine" iznosila je 822,87 četvornih kilometara ili 1,60 posto ukupne površine, prema procjeni BHMAC-a iz siječnja 2025. godine.

Najrizičnija područja i danas su Zeničko-dobojska, Srednjobosanska i Hercegovačko-neretvanska županija u Federaciji BiH, u kojoj se nalazi četiri puta više minski sumnjivih područja nego u entitetu Republika Srpska.

Prema službenim podacima, trenutno su ugrožena 264.011 kućanstava u BiH, od čega je 32.109 kućanstava izloženo izravnom riziku.

Ukupan broj stanovnika koji živi u ugroženim zajednicama je 845.163, od oko 3,5 milijuna stanovnika koliko je popisano 2013. godine.

Izravno su ugrožena 132.803 stanovnika.

Koliko je ljudi stradalo od mina?

Od 1992. godine do danas, od mina, kasetnog streljiva ili eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata u Bosni i Hercegovini stradala je 8.471 osoba.

U ratnom razdoblju od 1992. do 1995. godine stradalo je 6.690 osoba, dok je u poslijeratnom razdoblju stradala 1.781 osoba, od čega 624 osobe smrtno.

Tijekom razminiranja u BiH stradala su 134 pirotehničara, od čega 53 smrtno.

Niti jedna nesreća uzrokovana minama nije zabilježena u 2024. godini.

Posljednja žrtva mina bio je muškarac iz Doboja u sjevernoj Bosni koji je u ožujku 2023. godine, prikupljajući ogrjev, smrtno stradao nakon što je stao na protupješačku minu.

Bosna i Hercegovina je u 2024. godini imala akreditirane 22 organizacije za protuminsko djelovanje, od čega deset komercijalnih organizacija, sedam nevladinih organizacija i pet vladinih organizacija – uprave civilne zaštite entiteta i Brčko distrikta BiH, Oružane snage BiH i Crveni križ BiH.

Ukupno 1.009 osoba posjeduje akreditaciju za obavljanje poslova protuminskog djelovanja, među kojima su 584 pirotehničara, 328 rukovoditelja (vođe timova i radilišta, instruktori, voditelji pasa i slično) te 97 medicinskih djelatnika.

Kad će BiH biti očišćena od mina?

Prva strategija protuminskog djelovanja iz 2002. godine predviđala je da će BiH biti očišćena od mina do 2009. godine.

Prema posljednjoj strategiji iz 2018. godine, Bosna i Hercegovina trebala je biti očišćena od mina do 2025. godine, ali će i ovaj rok biti produljen budući da je ukupna minski sumnjiva površina u siječnju 2025. godine iznosila 822,87 četvornih kilometara.

Planom razminiranja za 2023. godinu bilo je planirano smanjenje sumnjive površine za 126,40 četvornih kilometara, a izvršenje plana bilo je 25 posto, odnosno očišćena su 32 četvorna kilometra.

Planom razminiranja za 2024. godinu bilo je planirano smanjenje sumnjive površine za 145,40 četvornih kilometara, ali izvršenje plana za prošlu godinu bilo je 11 posto, odnosno očišćeno je 15,42 četvornih kilometara minski sumnjivog područja.

Od ukupnog iznosa, domaće institucije Bosne i Hercegovine za proces razminiranja u 2024. godini izdvojile su oko 9,5 milijuna eura, a strani donatori oko 9,8 milijuna eura.

Najveći strani donatori bili su Njemačka s 2,1 milijuna eura, Sjedinjene Američke Države koje su donirale 1,8 milijuna eura te Norveška s oko 1,5 milijuna eura.