Rezultati po tagu: ivo andrić

Prvu pripovijetku “Put Alije Đerzeleza” je izdao ugledni izdavač Svetislav B. Cvijanović u Beogradu 1920. godine.

Ove godine tema Andrićevih dana je 60. obljetnica od dodjele Nobelove nagrade našem piscu.

Andrić će 1961. godine dobiti Nobela za književnost, a Martens piše kako se svemu tome pridružuje i jedan politički argument…

Oblikovanje Andrićevog murala projekt je nastao na inicijativu Centra za kulturu RadoGOST, u suradnji s Gradskom bibliotekom Travnik, a u okviru Andrićevih dana 2021.

Fra Iko navodi da je pronašao 44 franjevca koje Andrić spominje imenom i prezimenom u svojim djelima, i to ne samo bosanske franjevce, već i talijanske, pa čak i španjolske franjevce.

To je jedina kuća koju je Travničanin Andrić sagradio u svom životu.

Andrić može biti spokojan ako ga je nekada i mučilo što nije pisao o samostanu Jajcu. Učinio je to sada Josip Mlakić i tako mu, ne samo u vlastito autorsko ime, nego i nas čitatelja, vratio dug.

‘San zvan Jugoslavija’ dopuna je knjige ‘Vatra u vatri’, u kojoj možemo saznati na koji je način nastala ta knjiga i ono još važnije - koliko je truda Martens uložio u nju

Knjižara-Klub knjige Ivo Andrić novo je mjesto u Mostaru, na adresi Biskupa Čule bb, u tzv. "Spajalici", koje zasigurno neće, niti može zaobići ni jedan ljubitelj knjige.

Bio je četvrtak, 13. ožujka 1975, i bio je to kraj duge agonije koja je, bez nade u oporavak, potrajala od prosinca protekle godine.

Svaka zemlja se ponosi svojim nobelovcima, a Bosna i Hercegovina nije u stanju niti to.

U jednom svom romanu na kojem trenutno radim, a koji je i neka vrsta književnog eksperimenta, napisao sam i svojevrsni homage velikom piscu, referirajući se upravo na njegov slavljenički govor u Štokholmu...

''Pa ne znam ko mi nadjenu novo ime Ivan (?!) kad se ja i kao pisac i kao ukazno lice pišem Ivo'', pisao je Andrić tada u pismu Cvijanoviću.

Književnik Josip Mlakić ističe kako se rijetko dogodi da se znanstvene studije čitaju s takvom lakoćom i da autor pritom ne pravi nikakve kompromise.

Nobelovu nagradu za književnost Švedska kraljevska akademija dodijelila je za djelo “Na Drini ćuprija”, kao i za sveukupan njegov književni rad.

''Ništa od predloženog nije realizirano. Jedan od zanimljivih prijedloga elaborata bilo je postavljenje billboarda na ulazu u Travnik s natpisom 'Dobrodošli u rodni grad Ive Andrića'.''

Velečasni Ivo, kako su ga posprdno zvali u Beogradu, rođen je u Travniku na današnji dan, 9. listopada 1892., kao Ivo Andrić (Ivan Andrić), u hrvatskoj obitelji Antuna Andrića, sudskoga podvornika, i Katarine Pejić.

Vješti pisci prave velika djela podjednako od onoga što nije bilo i od onoga što je bilo, pretvarajući sve čega se dotaknu u ono što jeste.

Michael Martens u knjizi utemeljenoj na njegovim višegodišnjim arhivskim istraživanjima, kroz četiri opširne cjeline detaljno analizira Andrićev život i djelo…

"U romanu `Na Drini ćuprija` je naša prošlost, sadašnjost, a bojim se i budućnost. To je naš Stari zavjet", rekao je Kusturica kada je prije desetak godina najavljivao moguću ekranizaciju ovog djela.

Andrićeva djela do sada su prevedena na 50 jezika, a samo u Španjolskoj na sva četiri službena...