Rezultati po tagu: hrvatsko proljeće

Bila je to posljedica Titove odluke o gušenju pokreta, koja je donesena još prethodne godine na sjednici u Karađorđevu i zbog koje je veći dio hrvatskog republičkog vodstva već bio uklonjen s položaja.

Iz Saveza komunista bio je isključen 1972. te umirovljen. Iznova se politički aktivirao početkom 1990. kada je, kao nestranačka osoba, ušao u Koaliciju narodnoga sporazuma smatrajući ju nastavljačem ideja Hrvatskoga proljeća.

Uhićeni su poimence: Franjo Tuđman, Marko Veselica, Šime Đodan, Hrvoje Šošić, Vlado Gotovac, Vlatko Pavletić, Jozo Ivičević-Bakulić, Ante Glibota, Zvonimir Komarica i Ante Bačić.

Bila je jedna od ključnih figura Hrvatskoga proljeća, zagovornica promjena u gospodarskom sustavu na temelju slobodnijeg djelovanja tržišta, kao i reforme federacije u smjeru veće samostalnosti i ravnopravnosti republika.

Predstava "Taximetar" je plod suradnje Gradskog kazališta mladih Vitez i Hrvatskog kazališta Travnik. Autor djela, Goran Vojnović, stvorio je intrigantno kazališno ostvarenje.

Nakon Busovače i Kreševa, program ''Hrvatskog proljeća Središnje Bosne'' nastavljen je prošli tjedan u Gornjem Vakufu-Uskoplju i Bugojnu izvedom predstave ''Pidžama za šestero'' i promocijom zbirke pjesama ''Krletka''.

U "Hrvatskom tjedniku" surađivali su uhićenici kao autori i urednici, a što im je tijekom montiranih sudskih procesa uzimano u obzir kao naročiti krimen…

Val političkog, policijskog i obavještajnog terora u Hrvatskoj potkraj i tijekom 1972. godine prouzročio je najveći egzodus Hrvata od propasti NDH. U inozemstvo su bili prisiljeni otići mnogi hrvatski intelektualci...

Visokim državnim odličjem odlikovani su Dražen Budiša, Ivan Zvonimir Čičak, Goran Dodig te posmrtno Jozo Ivičević Bakulić, Ljudevit Jonke, Ante Paradžik, Hrvoje Šošić, Marko Veselica i Vladimir Veselica.

Kao jedan od vođa Hrvatskog proljeća Tripalo je, nakon sjednice u Karađorđevu 1971., uklonjen sa svih položaja, isključen iz političkog života i prisiljen na dugogodišnju šutnju.

Izložba posvećena 50. obljetnici kulturno-političkoga pokreta poznatoga kao "Hrvatsko proljeće" koji je ranih 1970-ih tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije, a njegovi su ga protivnici nazivali "masovni pokret", otvorena je u Zagrebu.

U okviru Mjeseca hrvatskog jezika, u četvrtak je u Mostaru prikladnim predavanjima obilježena 50. godišnjica Hrvatskog proljeća, a svečanost je upriličena na mostarskom sveučilištu.

"Obzirom da iduće 2021. godine slijedi velika i važna obljetnica za cijelu Hrvatsku 1971 – 2021, 50 godina Hrvatskog proljeća, mišljenja smo da bi Grad Zagreb do tada trebao biti počašćen imenovanjem trga ili ulice imenom Marka Veselice".

Na predstavljanju knjige nazočili su dužnosnici HDZ-a BiH koji su financijski pomogli izdavanje ove knjige – Predsjednik FBIH Marinko Čavara i ministrica financija u Vladi ŽSB Mirjana Plavčić.