Što nam znači Hrvatsko proljeće?

Uvodnu riječ u povodu jubileja imao je akademik Josip Muselimović, koji je kazao kako je to iznimno veliki politički, duhovni, kulturni i svaki drugi događaj.

''Njega se svakako trebamo prisjećati jer prije tih pedesetak godina napravljeni su nekakvi temeljni koraci i postavke koje su dovele do onoga što danas živimo i imamo. Dakle, ovo je vrijeme u kojem svakako trebamo slaviti ovaj blagdan, 50. godina hrvatskog proljeća i 50 godina borbe za jednakopravnost na svim poljima, od kulturne, jezične, političke i svake druge'', kazao je Muselimović.

Akademik Šimun Musa, koji je na današnjem događaju govorio o 'Važnosti planiranja jezika uz ostale elemente jezične politike', istakao je kako se od 22. februara do 17. marta obilježava Mjesec materinskog jezika te da se unutar toga od 11. do 17. marta obilježavaju Dani hrvatskog jezika prizivajući nastanak i pojavu Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga jezika 1967.

''Od tada, od 1967. do 1971. godine, u širem smislu riječi traje hrvatsko proljeće koje je zapravo formalno hrvatski masovni pokret a sadržajno jedno reformsko razdoblje. To je nacionalni preporodni pokret gdje osvješćujemo potrebu legitimnim zahtjevima za svojim jezikom, jer nije bila dopuštena ravnopravna upotreba hrvatskog jezika i nije bilo dopušteno puno toga ni na trgovačkom, ni na finansijskom, kulturnom, a pogotovo ne na jezičnom i vjerskom planu'', ocijenio je Musa.

Napomenuo je kako 1971. ima izuzetnu važnost te da se zbog toga obilježava i ovaj jubilej.

''To je jubilarna godina koja svojim značenjem i važnošću te svojim postignućima i prinosima zapravo toliko znači da je ona planski osmislila, premda ne i stvarno realizirala velike događaje i promjene i ostvarenja koja su se zbila od 1991. do 1995. godine kad smo, dakle, morali na sve moguće načine osloboditi se i postati ravnopravan narod u BiH, postati spremni, odlučni i samosvjesni da raskinemo takve asocijacije koje ne dopuštaju samobitnost i afirmaciju hrvatskog naroda i njegovih vrednota'', naglasio je Musa.

Po njegovim riječima, ova jubilarna obljetnica i danas ih hrabri i opominje.

''Ovaj jubilej, 50. obljetnica hrvatskoga proljeća i danas nas opominje, hrabri i snaži da ustrajemo u svojim planovima, pogotovo mi u BiH da ustrajemo na rješavanju ravnopravnosti hrvatskog naroda'', poručio je Musa.

Prisutnima se obratila i prof. dr. Katica Krešić koja je govorila o Hrvatskom pravopisu, Zagreb, 1971., odnosno Hrvatskom pravopisu (londonac), 1972.

Kako je istakla, riječ je o Hrvatskom pravopisu iz 1971. godine koji je imao jednu neobičnu sudbinu.

''To je pravopis čiji su primjerci u Hrvatskoj bili najprije uništeni i nekako se taj tehnički proces završio tada u Hrvatskoj, ali je nastavljen zahvaljujući Uredništvu 'Nove Hrvatske' u Londonu zbog čega je i nazvan "londonac"', kazala je Krešić.

Osim njih, na svečanosti se obratila i prof. dr. Marija Musa koja je govorila o 'Odjecima Hrvatskog proljeća u BiH'.

Obilježavanje 50. godišnjice Hrvatskog proljeća organizirali su Hrvatska akademija za znanost i umjetnost (HAZU) BiH, Sveučilište u Mostaru (SUM) te Matica hrvatska (MH) Mostar.