Na današnji dan 1936. Adolf Hitler svečano otvorio Olimpijske igre u Berlinu
Nacistički Führer Adolf Hitler svečano je otvorio Olimpijske igre u Berlinu na današnji dan, 1. kolovoza 1936. godine.
Bile su to 11. ljetne Olimpijske igre u modernoj povijesti. Nacistička je Njemačka uložila mnogo novca u izgradnju brojnih stadiona i u uređenje Berlina, jer je željela ekstravagancijom nadmašiti prethodne Olimpijske igre održane u američkom Los Angelesu četiri godine ranije.
Za organizaciju igara bio je zadužen nacistički aristokrat Hans von Tschammer, koji je imao impozantnu titulu Reichssportführera (hrv. Sportski vođa Reicha).
Na igrama u Berlinu uvedene su značajne novosti. Kao prvo, to su bile prve Olimpijske igre s direktnim televizijskim prijenosom. Druga velika novost bila je ceremonija prenošenja olimpijske vatre iz Grčke štafetom do Berlina. Taj običaj uveden je upravo na tim igrama i zadržao se sve do danas.
Otvorenje je održano na veličanstvenom novoizgrađenom Olimpijskom stadionu u Berlinu s oko 100.000 sjedišta (koristi se još i danas). Hitler je svečano ušao na stadion uz zvukove himne Deutschland Über Alles, nakon koje je odsvirana nacistička himna Horst Wessel Lied (danas zakonom zabranjena u Njemačkoj).
Tada je stadionom promarširalo 49 reprezentacija svjetskih država, abecednim poretkom. Pred Hitlerom su njemački i austrijski sportaši digli ruke u nacistički pozdrav.
Zanimljivo je da su to učinili i Francuzi, dok Amerikanci i Britanci nisu dizali ruke. Slavni njemački zračni brod Hindenburg lebdio je nisko nad stadionom noseći olimpijsku zastavu.
Ukupno su na igrama sudjelovala 3.963 sportaša i sportašice. Igre su trajale dva tjedna, a najviše medalja osvojila je Njemačka (33 zlatne, 26 srebrnih i 30 brončanih).
Drugi su po uspjehu bili sportaši SAD-a osvojivši 24 zlata, 20 srebra i 12 bronci. Kraljevina Jugoslavija osvojila je samo jednu medalju: srebro Slovenca Leona Štukelja iz gimnastike.
Na igrama je briljirao crnoputi američki atletičar Jesse Owens, koji je osvojio četiri zlatne medalje, podvig koji je ostao nenadmašen 48 godina.
Treba navesti i nastup atletičara Koreje koji su bili prisiljeni nastupati pod japaniziranim imenima i pod zastavom Japana. države koja je prisilno anektirala njihovu zemlju 1910. godine. Na Igrama su dvojica Korejskih maratonaca osvojili medalje, ali za – Japan. (Izvor: Povijest.hr)
