Mostarac Elmir Hasić nakon 123 kilometra: ''Trčanje treba biti uživanje, a ne samo rezultat''
Elmir Hasić nastavio je niz odličnih rezultata na VILS Ultramaratonu u Sarajevu. Tridesetjednogodišnjak iz Mostara na ovogodišnjem je izdanju utrke na Vilsonovu šetalištu za 12 sati pretrčao 123,120 kilometara i osvojio prvo mjesto u muškoj konkurenciji.
Iza njega su završili Edin Džebo sa 112,570 i Džan Ramić sa 109,020 kilometara, čime je Hasić uvjerljivo potvrdio formu na utrci koju očito vrlo dobro poznaje.
U Sarajevu je nastupio i Feđa Klarić, dobro poznato lice mostarske trkačke scene, koji je utrku završio na osmom mjestu.
Naime, i prošle godine bio je najbolji na VILS Ultramaratonu, kada je u 12 sati pretrčao 105,640 kilometara. Ovogodišnji rezultat tako predstavlja značajan napredak u odnosu na izdanje iz 2025.
Hasić iza sebe ima i nastupe na kraćim cestovnim utrkama. Na Mostar Half Marathonu 2025. polumaraton je završio za 1:37:40, dok je na Stolačkom ceneru 2024. utrku na pet kilometara istrčao za 20:56.
Takav rezultat ne dolazi slučajno. Hasić kaže kako priprema za ultramaraton prije svega znači mnogo dugih treninga, tijekom kojih se tijelo postupno navikava na sate provedene u pokretu.
"Priprema je uglavnom dosta dugih treninga, gdje je cilj naviknuti tijelo na što duže trčanje. Radi se na tempu, ali i prehrani i hidrataciji tijekom trke. Sve je potrebno isprobati na treninzima i sagledati što tijelu odgovara", govori Hasić za Bljesak.info.
Kod utrke koja traje 12 sati fizička priprema samo je jedan dio priče. Jednako važna postaje i mentalna izdržljivost.
- Kod ovakvih disciplina dosta je bitna mentalna priprema. Znaš da će doći trenutak kada će biti teško, kada ćeš biti umoran, ali ipak morati nastaviti dalje iako tijelo više nije svježe.
Dva kilometra, pa ponovno dva kilometra
Poseban izazov VILS Ultramaratona jest format utrke. Krug na Vilsonovu šetalištu dug je samo dva kilometra, što znači da natjecatelji tijekom 12 sati istu dionicu prolaze desetke puta. Službena staza ravna je i AIMS certificirana, ali upravo njezina repetitivnost može postati jedan od najvećih mentalnih izazova.
Hasić priznaje da se monotonija nakon određenog vremena počinje osjećati.
- Staza od dva kilometra znači jako puno ponavljanja i nakon nekog vremena ta monotonija stvarno uđe u glavu. Moraš se isključiti iz toga i fokusirati se na svoj ritam, ne razmišljajući koliko još ima do kraja.
Njegov recept za takve trenutke vrlo je jednostavan.
- Neka u glavi uvijek bude misao da je ostao samo još jedan kilometar.
Oporavak traje tjednima
Nakon 12 sati trčanja i više od 123 kilometra oporavak ne završava dan nakon utrke.
Hasić kaže kako nakon cilja prvo nastoji nadoknaditi izgubljenu tekućinu i elektrolite, ali da je tijelu za potpuni povratak u normalan ritam potrebno znatno više vremena.
- Poslije trke gledam da se dobro hidriram, nadoknadim elektrolite, ali za potpuni oporavak i da mogu normalno trenirati treba nekoliko tjedana. Ne treba ništa forsirati.
Upravo je strpljenje jedna od stvari koju posebno naglašava i onima koji tek razmišljaju o prelasku s kraćih utrka na ultramaraton.
"Za nekoga tko trči pet ili deset kilometara, a razmišlja o tome da jednog dana istrči ultramaraton, rekao bih mu da ne žuri i da prvo uživa u tome što trenutno trči", kaže kratko za Bljesak.info.
Hasić kaže kako se ni sam nije odmah upustio u ovu disciplinu.
- Ja sam se tek nakon pet godina redovitog trčanja upustio u ultramaraton. Bitno je da uživaš u procesu, slušaš svoje tijelo i budeš strpljiv. Trčanje treba biti uživanje, a ne samo rezultat.
''Podrška treba doći prije medalje''
Uz sportski rezultat, Hasić je nakon pobjede otvorio i pitanje odnosa lokalne zajednice prema ljudima koji godinama ulažu vrijeme, energiju i vlastita sredstva u sport.
"Volio bih da grad više prepoznaje i podržava ljude koji se svojim trudom bore za ispunjavanje svojih ciljeva i rezultata. Mislim da takve ljude treba podržati i prije rezultata, a ne kada osvoje medalju", kaže na kraju za Bljesak.info.
Njegov rezultat u Sarajevu pokazuje koliko takva podrška može imati smisla. Više od 123 kilometra u 12 sati nije samo broj na tablici rezultata, nego rezultat godina treninga, discipline i spremnosti da se nastavi onda kada tijelo najviše želi stati.
-webp.webp)
-webp-wm.webp)
