Znanstvenici stvaraju supermiševe koji mogu vidjeti u mraku

Znanstvenici koji rade u Sjedinjenim Američkim Državama i Kini razvili su tehniku za koju kažu da će jednog dana dati ljudima mogućnost da vide u mraku.

Tehnika uključuje ubrizgavanje u oči čestica koje djeluju kao male antene koje primaju infracrveno svjetlo, odnosno valne duljine nevidljive ljudima i drugim sisavcima, i pretvaraju ih u vidljive, piše NBC News.

Sisavci mogu vidjeti valne duljine u samo jednom dijelu elektromagnetskog spektra, a nova je tehnika osmišljena da proširi taj spektar.

Injekcije nanočestica nisu isprobane na ljudima, ali eksperimenti na miševima pokazuju da omogućuju miševima da vide infracrveno svjetlo bez ometanja percepcije svjetla u vidljivom području. Učinak je djelovao danju i noću i trajao je nekoliko tjedana. Nakon što bi efekt potpuno nestao, glodavcima nisu ostale nikakve posljedice, piše Zimo.co.

Gang Han, kemičar na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Massachusetts i koautor novog rada koji opisuje istraživanje, kaže da bi tehnika mogla dovesti do boljeg razumijevanja vizualne percepcije i možda dovesti do novih načina liječenja poremećaja prepoznavanja boja.

Stvorili bi ''superpse''?

No, to nije jedina moguća primjena ove tehnike, ukoliko se dokaže da je moguće provesti ju i na drugim sisavcima. U e-mailu za NBC, Han je objasnio kako bi se nanočestice mogle koristiti i za ''stvaranje superpasa koji bi mogli noću loviti kriminalce''.

Neuroznanstvenik sa Sveučilišta znanosti i tehnologije u Kini i koautor istraživanja Tian Xue pojašnjava kako bi, barem teoretski, ova tehnika mogla ljudima dati mogućnost da vide tijela i predmete bez uporabe opreme za noćno gledanje, iako bi infracrveno svjetlo i dalje bilo potrebno.

Harvardski neuroznanstvenik Michael Do istaknuo je u da su eksperimenti Amerikanaca i Kineza "sofisticirani" i da će tehnika vjerojatno djelovati na ljudima, kao i na miševima. No, naglasio je i da je nejasno koliko će infracrveni vid biti oštar kod ljudi i upozorio da bi injekcije mogle oštetiti osjetljive strukture u ljudskom oku.

Nastavljaju istraživanje

Ubrizgavanje bilo čega ispod mrežnice je rizično i ne bi se smjelo raditi ako ne postoji jasan i opravdan klinički razlog, izrazio je svoju zabrinutost neuroznanstvenik Sveučilišta u Londonu Glen Jeffery i dodao: Nemam pojma kako biste ovu tehnologiju mogli iskoristiti za ljudsku korist i nikada ne bih podržao njezinu primjenu na zdravim ljudima.

Bez obzira na suprotstavljanja kolega neuroznanstvenika, tim američkih i kineskih znanstvenika planira nastaviti istraživanje, no tehniku bi sada testirali na većim životinjama, primjerice psima.