Podatkovni centri obavijeni velom tajne

Dok Njemačka planira udvostručiti kapacitete podatkovnih centara do 2030. godine, javnost i dalje nema uvid u to koliko pojedini objekti troše električne energije i vode. Istraživanje njemačkog javnog medijskog servisa SWR pokazalo je kako brojni veliki operateri ne objavljuju podatke koje su, prema važećim propisima, dužni učiniti dostupnima.

U sklopu Dana otvorenih podatkovnih centara, koji se početkom studenoga organiziraju diljem Njemačke, brojni objekti otvaraju svoja vrata posjetiteljima i omogućuju im vođene obilaske. Cilj je, prema navodima organizatora, omogućiti javnosti uvid u rad ovih postrojenja i povećati transparentnost.

Ipak, kada je riječ o potrošnji resursa, transparentnost je znatno manja.

Podatkovni centri sadrže stotine tisuća poslužitelja koji zahtijevaju velike količine električne energije. Prema podacima udruge Bitkom, na njih otpada gotovo četiri posto ukupne potrošnje električne energije u Njemačkoj. Ovisno o sustavu hlađenja, značajna može biti i potrošnja vode, prenosi DW.

Više od polovice operatera ne objavljuje podatke

Istraživanje SWR-a, koje je obuhvatilo 30 najvećih operatera podatkovnih centara u Njemačkoj, pokazalo je da više od polovice njih vjerojatno ne ispunjava obvezu javne objave podataka o potrošnji energije i vode.

Među tvrtkama koje nisu odgovorile na novinarske upite ili su odbile dostaviti tražene informacije nalaze se i veliki tržišni igrači poput Equinixa, NTT-a i CloudHQ-a.

Bernhard Wegener, profesor javnog i europskog prava na Sveučilištu Friedrich-Alexander u Erlangenu i Nürnbergu, smatra: ''Takva praksa nije u skladu sa Zakonom o energetskoj učinkovitosti. Javnost ima pravo na te podatke.'' Julian Bothe, stručnjak za umjetnu inteligenciju i održivost iz organizacije AlgorithmWatch, kritizira netransparentnost operatera: ''I to unatoč tomu što se nalazimo usred krize s cijenama energije i krize vezane uz dostupnost vode.''

Na problem netransparentnosti upozorava i Julian Bothe, stručnjak za umjetnu inteligenciju i održivost iz organizacije AlgorithmWatch, posebno ističući činjenicu da se sve to događa u vrijeme energetske krize i sve izraženijih problema s dostupnošću vode.

Operater NTT na upit je dostavio samo podatak o ukupnoj potrošnji energije za 2025., koja odgovara godišnjoj potrošnji približno 450.000 kućanstava. Konkretne podatke za pojedine podatkovne centre odbio je dati pozivajući se na Direktivu EU-a o energetskoj učinkovitosti, koja poslovne i operativne tajne izuzima od obveze objave.

Ali njemački Zakon o energetskoj učinkovitosti, za razliku od direktive EU-a, ne predviđa izuzeće za poslovne i operativne tajne. Na optužbe da time krši njemački zakon NTT nije želio dodatno odgovoriti.

Savezni ured za gospodarstvo i kontrolu izvoza nadležan je za prikupljanje tih podataka. Na upit SWR-a iz te su institucije poručili da ne postoje 'nikakvi dogovori prema kojima bi određeni podaci bili izuzeti od objavljivanja zbog poslovnih i operativnih tajni'.

Ni CloudHQ nije SWR-u dostavio tražene podatke. Na optužbe da krši zakon tvrtka nije odgovorila.

GDA, strukovno udruženje operatera podatkovnih centara, pokazuje razumijevanje za suzdržanost tvrtki. Poziva se na zaštitu digitalne infrastrukture te navodi da je riječ o iznimno osjetljivim objektima u kojima sigurnost ima najviši prioritet.

Dužne objavljivati podatke

Savezno ministarstvo gospodarstva potvrđuje da su tvrtke dužne objavljivati podatke o potrošnji resursa. U tu je svrhu u kolovozu objavljen Nacionalni registar podatkovnih centara (RZReg).

Međutim, od 100 najvećih podatkovnih centara u Njemačkoj u registru je evidentiran tek približno svaki četvrti. Prema navodima ministarstva, mnogi su operateri dostavili podatke ministarstvu, ali nisu pristali na njihovu objavu u registru. Gdje će ih objaviti, prepušteno je njima samima.

GDA ističe da se samo na temelju neodgovorenog novinarskog upita ne može zaključiti da operateri krše svoje zakonske obveze.

Ipak, SWR nije uspio pronaći tražene pokazatelje ni na internetskim stranicama većine operatera. Iako mnoge tvrtke vjerojatno krše obvezu objavljivanja podataka, Ministarstvo gospodarstva smatra da dodatne kontrole 'nisu potrebne', jer je riječ o 'općenito važećoj zakonskoj obvezi'. Pravni stručnjak Wegener takav pristup ocjenjuje 'problematičnim sa stajališta vladavine prava'.