Zagonetka Betlehemske zvijezde stoljećima zaokuplja astronome, povjesničare i teologe. Prema Evanđelju po Mateju, upravo je ta zvijezda vodila tri maga s Istoka do mjesta Isusova rođenja: "Zvijezda koju vidješe na njezinu izlasku išla je pred njima dok se ne zaustavi na mjestu gdje bijaše dijete."
No što je zapravo bila Betlehemska zvijezda? Supernova, komet, rijetka planetarna konjunkcija – ili možda nešto sasvim drugo? I je li se taj događaj uopće zbio? Ta pitanja redovito oživljavaju u prosincu, a novi poticaj raspravi dao je NASA-in planetarni znanstvenik dr. Mark Matney.
U znanstvenom časopisu Journal of the British Astronomical Association Matney je iznio tezu prema kojoj je Betlehemska zvijezda zapravo bio komet, zabilježen u zapisima drevnih kineskih astronoma oko 5. godine prije nove ere. Riječ je o tzv. "zvijezdi metli", kako su Kinezi nazivali komete, koja je, prema povijesnim izvorima, bila vidljiva na nebu više od 70 dana.
Za taj se nebeski fenomen Matney zainteresirao još kao student, dok je radio u planetariju koji je pripremao božićnu predstavu o Betlehemskoj zvijezdi. U njoj se isticalo da se nijedan poznati astronomski objekt ne može ponašati onako kako je opisano u biblijskom tekstu – da se kreće nebom i zatim, prividno, zaustavi iznad određenog mjesta.
"Sjećam se da sam sjedio i pomislio: 'Znam jedan objekt koji bi se mogao tako ponašati'", prisjetio se Matney u razgovoru za Scientific American.
Prema njegovoj hipotezi, riječ bi mogla biti o kometu dugog perioda iz Oortova oblaka – goleme sfere kometskih jezgri na rubu Sunčeva sustava. Ako bi takav komet prošao iznimno blizu Zemlje, otprilike na udaljenosti Mjeseca, mogao bi se doimati poput sjajne zvijezde koja se uzdiže na dnevnom nebu, a zatim satima izgleda kao da miruje.
Kako bi provjerio tu ideju, Matney je izradio računalni model koji pokazuje da bi prividno kretanje kometa ujutro 8. lipnja 5. godine prije nove ere, gledano iz Judeje, odgovaralo opisu iz Evanđelja po Mateju. Dok su mudraci putovali južno od Jeruzalema prema Betlehemu, komet bi se, prema modelu, nalazio u južnom azimutu poravnatom s cestom, stvarajući dojam da "ide ispred" njih i zatim se zaustavlja.
Ideja o kometu kao Betlehemskoj zvijezdi nije nova. Još je 1991. godine britanski astronom Colin Humphreys objavio rad u kojem tvrdi da je komet vidljiv između ožujka i svibnja 5. godine prije nove ere najvjerojatniji kandidat. To se uklapa i u pretpostavke da je Isus rođen nekoliko godina prije početka nove ere, vjerojatno u proljeće, budući da Evanđelje po Luki spominje pastire na livadama.
Ipak, nisu svi znanstvenici uvjereni. Njemački astrofizičar Ralph Neuhäuser sa Sveučilišta Friedrich Schiller u Jeni upozorava da se kineski zapisi moraju tumačiti s oprezom. "Što su zapisi stariji, to je manje pouzdanih informacija sačuvano", rekao je za Scientific American.
Među popularnim teorijama nalazi se i ona o supernovi, snažnoj eksploziji zvijezde koja može zasjeniti cijelu galaksiju. No jedina supernova vidljiva sa Zemlje u tom razdoblju zabilježena je tek 185. godine nove ere.
Još u 17. stoljeću Johannes Kepler zaključio je da bi Betlehemska zvijezda mogla biti rijetka trostruka konjunkcija Jupitera i Saturna iz 7. godine prije nove ere.
U knjizi "Tajna betlehemske zvijezde" iz 1979. godine britanski astronom David Hughes izložio je kako su se Jupiter i Saturn 7. godine prije nove ere tri puta uzastopno približili, i to krajem svibnja, početkom listopada i početkom prosinca. Trostruka konjunkcija Jupitera i Saturna za mnoge je astronome objašnjenje za Betlehemsku zvijezdu. Zanimljivo je da je nekoliko dana uoči Božica 2020. godine bila vidljiva konjunkcija Jupitera i Saturna. Posljednja konjunkcija tih planetarnih divova zbila se prije gotovo 400 godina, a sljedeća će biti 2080. godine.
