I dok ratovi diljem svijeta postaju sve brutalniji, Božić u nekim dijelovima planeta i dalje donosi rijetke trenutke predaha i humanosti. Jedan od takvih primjera svake se godine pojavljuje na Filipinima, gdje se odvija najdugotrajnija komunistička pobuna na svijetu.
Gerilski sukob između maoističke Nove narodne armije (New People’s Army – NPA) i filipinske vlade, koji traje još od 1969. godine, ući će 2026. u svoju 57. godinu. Prema procjenama, u tom je sukobu poginulo oko 60.000 ljudi. No unatoč dugogodišnjem nasilju, jednom godišnje obje strane obično polažu oružje – za Božić.
Ova praksa primjenjuje se u brojnim godinama još od najmanje 1986. godine i predstavlja rijedak čin suzdržanosti u svijetu koji je danas nasilniji nego u bilo kojem razdoblju od Drugog svjetskog rata.
Prema podacima Instituta za mirovna istraživanja iz Osla (PRIO), broj sukoba u kojima sudjeluju države dosegnuo je krajem prošle godine najvišu razinu od 1946. godine. Tijekom 2024. bilo je aktivno ukupno 61 sukob, gotovo dvostruko više nego prije 20 godina. Prošla godina bila je ujedno četvrta najkrvavija od završetka Hladnog rata, mjereno brojem poginulih u borbama.
Istraživačica PRIO-a Siri Aas Rustad ističe kako su širenje Islamske države od 2014. godine te ratovi u Ukrajini i Gazi glavni uzroci tog porasta nasilja. Dodaje i da sukobi danas traju dulje nego ranije, dok su mirovne misije i procesi znatno oslabjeli.
Stručnjaci taj trend povezuju s raspadanjem liberalnog međunarodnog poretka utemeljenog na Zapadu i slabljenjem multilateralnih institucija poput Ujedinjenih naroda. Oliver Richmond, jedan od vodećih istraživača mira sa Sveučilišta u Manchesteru, smatra kako je taj poredak, utemeljen na idejama ljudskih prava i demokracije, poticao nenasilno rješavanje sukoba, ali da zapadne sile nisu uspjele stvoriti pravedan globalni sustav, često stavljajući vlastite interese ispred općeg dobra.
U međuvremenu su se, prema njegovim riječima, nove sile poput Kine, Rusije, Turske i zaljevskih država počele predstavljati kao mirotvorci, dok istodobno grade vlastite sustave dominacije. Zbog toga se sukobi od Ukrajine do Sudana nastavljaju, uz prešutno toleriranje ili poticanje nasilja izvana.
U takvom globalnom okruženju, božićni prekidi vatre na Filipinima nude rijedak uvid u drukčiji pristup. Tradicija privremenog obustavljanja borbi tijekom blagdana, u skladu s biblijskom porukom mira na Zemlji, ima dugu povijest. Najpoznatiji primjer je božićno primirje iz 1914. godine, kada su britanski i njemački vojnici tijekom Prvog svjetskog rata zajedno slavili Božić u rovovima.
Takvi kratki prekidi rijetko su završavali ratove, ali su, prema riječima Rustad, pridonosili dugoročnom izgradnji povjerenja potrebnog za sklapanje trajnih mirovnih sporazuma.
Na Filipinima obje strane tradicionalno jednostrano proglašavaju božićna primirja, bez formalnog sporazuma. Čak je i bivši predsjednik Rodrigo Duterte, poznat po brutalnom “ratu protiv droge” i danas suočen s postupkom pred Međunarodnim kaznenim sudom, povremeno proglašavao božićna primirja, obećavajući “mir i spokoj” tijekom blagdana.
No motivi nisu uvijek isključivo humanitarni. Politički povjesničar Patricio Abinales sa Sveučilišta Hawai'i u Manoi ističe kako su božićna primirja bila i dobra propaganda za obje strane. Tijekom tih dana, ruralne zajednice mogle su u miru slaviti Božić, kao i vladini vojnici u svojim bazama te pobunjenici u gerilskim zonama.
Richmond smatra kako su mirovni procesi uspješniji kada proizlaze iz lokalnih zajednica i praksi “odozdo”, a ne iz geopolitičkih kalkulacija velikih sila. Žrtve sukoba, kaže, često najbolje razumiju što je potrebno za održiv mir.
Za razliku od filipinskog primjera, pokušaji božićnih primirja drugdje često propadaju. Ruski prijedlog primirja za pravoslavni Božić 2023. godine Ukrajina je odbila, sumnjajući da Moskva time želi dobiti vrijeme za pregrupiranje. Slično se dogodilo i s kratkim jednostranim primirjem koje je Rusija proglasila u svibnju ove godine, a koje je Ukrajina nazvala farsom.
Unatoč svemu, božićna tradicija mira na Filipinima još uvijek opstaje. I ove godine, kao i 2023., Nova narodna armija proglasila je četverodnevni prekid vatre koji obuhvaća Božić i Novu godinu, iako vlada na to nije uzvratila.
Abinales smatra kako je pobuna ozbiljno oslabljena i sve manje relevantna, što bi dugoročno moglo dovesti do njezina kraja. No upozorava i da bi, ako se taj trend nastavi, božićna primirja mogla postati dio prošlosti.
