Zagonetno nasljeđe: Tajna prošlost stećaka

Danas se stećci općenito smatraju srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima, ali postoji duboka rasprava oko njihovog porijekla.

Pojedini istraživači koji su proučavali stećke bili su uvjereni da ovi spomenici zapravo datiraju iz prapovijesti.

Osim toga, postoje i teorije koje sugeriraju da su stećci povezani s drevnom civilizacijom koja je bila znatno naprednija nego što se to pripisuje ljudima onog vremena.

Pročitajte još

Četiri i pol godine istraživanja o stećcima predstavljene Mostarcima

Na velikom prostoru od Like i Dalmacije, preko većeg dijela Bosne i Hercegovine, pa sve do Crne Gore i istočne Srbije nalazi se oko 70.000 stećaka, a procjenjuje se da ih je nekad bilo i više od 100.000. 

Istraživač stećaka i megalita dr.sc. Domagoj Nikolić tvrdi da kontinuitet našeg naroda na ovom prostoru od prapovijesti do današnjih dana nije sporan i da su upravo stećci dokaz tomu. Objašnjava da sami ornamenti na stećcima pobijaju teoriju o srednjovjekovnom porijeklu.

Suvremena arheološka istraživanja naglašavaju srednjovjekovno porijeklo stećaka. Prema zabilježenim podacima, većina stećaka datira iz razdoblja od 12. do 16. stoljeća, što upućuje na njihovu povezanost s tim vremenom. Iako postoje teorije o prapovijesnom podrijetlu, nedostatak konkretnih dokaza ograničava njihovu relevantnost u odnosu na šire prihvaćenu sliku stećaka kao srednjovjekovnih spomenika.

Ipak, rasprave i istraživanja nastavljaju se, a stećci ostaju važan dio kulturnog naslijeđa Balkana, bez obzira na pitanja koja se tiču njihovog porijekla.