U Muzeju Žitomislić otvorena izložba 'Stećci - svjetska baština UNESCO-a'

Izložba pod nazivom "Stećci - svjetska baština UNESCO-a" otvorena je u petak navečer u Muzeju Žitomislić, u organizaciji HKD-a Napredak Glavna podružnica Mostar i Fondacije Muzeja Žitomislić.

Riječ je o pokretnoj izložbi na kojoj su predstavljene umjetničke fotografije stećaka s lokaliteta pod zaštitom UNESCO-a na području Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

''Kao što vidite sve fotografije su upotpunjene detaljnim tekstualnim objašnjenjima na hrvatskom i engleskom jeziku, uključujući opis područja na kojem je stećak fotografiran te pojedinosti o samom spomeniku'' - kazao je dopredsjednik HKD-a Napredak Miroslav Landeka.

Cilj izložbi je, kako je istaknuo Landeka, približiti građanima BiH, Hrvatske, Crne Gore i Srbije, a potom i šire, kulturnu baštinu i umjetničku vrijednost stećaka.

Izložbom se želi utjecati na turističke organizacije da u svoje ponude uvrste obilazak stećaka, dodao je.

Izložba "Stećci - svjetska baština UNESCO-a" svoje putovanje započela je u Mostaru ovoga proljeća, nakon toga otišla je u samostan u Fojnici da bi se ponovno vratila u Hercegovinu u Muzej Žitomislić.

''Stećci su nešto što nam je zaista zajedničko, nešto što je ranokršćansko i nešto što svjedoči o kršćanstvu, pa čak i onom prvobitnom kršćanstvu prije naseljavanja i Srba i Hrvata na ove prostore'' - kazao je iguman Danilo.

Po njegovim riječima, ova izložba, kao i neke ranije te buduće izložbe za cilj imaju promociju kulture kao sredstva komunikacije.

''Međureligijska suradnja je nešto čime se izuzetnu dugo i otvoreno bavimo i kao što je bitna ta međureligijska suradnja, bitna je međukulturalna suradnja, a tom suradnjom stvaramo bolje društvo'' - poručio je iguman Danilo.

Povjesničar i arheolog te direktor Federalnog zavoda za zaštitu spomenika Ante Vujnović kazao je kako se stećci, kao fenomen srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika, u BiH pojavljuju u 12. stoljeću i traju otprilike sve do dolaska Turaka u BiH, negdje od kraja 15. i početka 16. stoljeća.

''Za sada je zabilježeno negdje oko 70.000 stećaka na području BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore. Naravno, to nije konačan broj s obzirom na to da su zadnja prebrojavanja bila 60-tih godina 20. stoljeća. Također, postoje određene nekrople i stećci kao pojedinčni spomenici koji su pronađeni, a nisu ubilježeni u arheološke leksikone BiH'' - istaknuo je Vujnović.

Upozorio je kako je izvjesni broj stećaka uništen ili su upotrjebljeni u svrhe u koje se ne bi smjeli upotrjebljavati te je izrazio nadu da će se u skoroj budućnosti uspjeti uraditi sveobuhvatna analiza broja stećaka na prostoru Federacije, ali i BiH.

Govoreći o motivima na stećcima, Vujnović je istaknuo kako se raspoznaju svjetovni, religiozni simboli i ostali ornamenti koji se međusobno prepliću i upotpunjuju.

BiH, Crna Gora, Hrvatska i Srbija 2009. godine nominirale su stećke kao zajedničko naslijeđe za upis na UNESCO-ov popis svjetske baštine.

Odbor UNESCO-a je prihvatio 15. srpnja 2016. godine uvrštavanje stećaka na popis zaštićene svjetske baštine. Na popisu se nalazi 30 nekropola, od kojih su 22 u BiH, po tri na području Srbije i Crne Gore te dvije u Hrvatskoj.