Za tri godine na policama? U laboratoriju se iz stanica žive životinje proizvodi meso

Za skupinu britanskih znanstvenika uzgojeno je meso izvjestan alternativni izvor bjelančevina koji bi mogao pomoći da se prehrani čovječanstvo i spasi planet od pogubnog utjecaja stakleničkih plinova.

Za predstavljanja svoje knjige "Sapiens" izraelski povjesničar Yuval Noah Harari, čije knjige čita i Barack Obama, a u svijetu je svako njegovo izdanje bestseler, prije tri godine u intervjuu za Večernji list rekao je da je nasilje prema životinjama u svrhu prehrane pretjerano te kako je jedno od mogućih rješenja za taj problem umjetno meso koje je već razvijeno u laboratorijima. Cijena laboratorijske pljeskavice tada je bila 330.000 dolara, što je očito daleko od cijene koja bi ikoga privukla.

Kako pronaći rješenje

Taj prvi lažni burger ispečen je i pojeden 2013. godine na spektakularnoj tiskovnoj konferenciji. Ipak, velika se debata vodi u znanstvenoj zajednici je li umjetno meso doista rješenje koje će životinje spasiti patnje, a nas užasnih prizora iz klaonica koji se redovito pojavljuju po internetu.

Korporativni svijet u stalnoj utrci za novcem ne mari previše za patnje životinja, no činjenica je da za proizvodnju mesa danas trebaju velike površine i troše se velike količine vode, a nusprodukt je i previše stakleničkih plinova.

Tako, recimo, razmišlja Sergej Brin koji je i kupio taj prvi lažni burger. Uložio je novac u nešto što se zove stanična poljoprivreda, u kojoj se jestivo meso dobiva iz ničega, u laboratoriju. Odnosno ne baš ničega, nego nešto stanica žive životinje koje će se dalje razvijati u bioreaktoru.

Nije osnivač Googlea jedini - da bi umjetno meso doista moglo zamijeniti pravo, vjeruju i Richard Branson i Bill Gates. Među sada već brojnim ulagačima vjeruje se da bi umjetno meso moglo biti na policama dućana u roku od tri godine.

Kako broj startupa koji se bave uzgojem umjetnog mesa raste, a prva pljeskavica pojedena je još prije šest godina, tako nešto nije nemoguće. Jer, američka kompanija Just tvrdi da će njihovi “nuggetsi” koje dobivaju od stanica uzetih iz perja živog pileta uskoro biti u ponudi.

Zadnja vijest dolazi iz Velike Britanije gdje znanstvenici sa Sveučilišta u Bathu rade prve korake prema umjetnoj slanini, odresku ili nečemu sličnome što bi moglo zamijeniti kakav slastan komad mesa. Ono što se čeka jest da netko proces automatizira do razine industrijske proizvodnje.

Britanci misle da će njihova velika iskustva u medicini i u tehničkim znanostima dovesti do toga da će se tako nešto dogoditi upravo tamo.

Može biti beskonačna

I za znanstvenike iz Batha uzgojeno je meso izvjestan alternativni izvor bjelančevina koji bi mogao pomoći da se prehrani čovječanstvo. Tamo eksperimentiraju sa stanicama laboratorijskih miševa koje uzgajaju na podlozi od trave koju stanice u razvoju – pojedu.

Umjesto da na ispašu vodimo kravu koja će kasnije biti izvorom mesa, zašto ne bismo travom nahranili stanice, misle tamo, ali pretpostavljaju da će tako dobiveno tkivo ipak morati kombinirati i s drugim stanicama kako bi se dobilo na čvrstini mesa te okusu.

Nedostatak masnoće u uzgojenom mesu drži se i glavnim njegovim nedostatkom. Dodati masnoću tako dobivenom mesu ispalo je ne baš tako jednostavno.

Britanski znanstvenici upućuju na još jednu mogućnost koju bi donijela laboratorijska proizvodnja mesa. A to je da ona može biti beskonačna. No pričekajmo malo jer nije masnoća jedini problem koji ometa razvoj industrijske proizvodnje umjetnog mesa.

Kako se navodi u člancima MIT Technology Reviewa koji se, prirodno, intenzivno bavi ovom temom - da bi lažno meso postalo meso, odnosno da bi se potaknuo rast stanica, potreban je i fetalni goveđi serum. A on se dobiva, kako već u imenu stoji, iz goveđih fetusa pa se već samim time narušava namjera da se meso napravi bez ozljeđivanja životinja.

Još se radi na pronalasku rješenja. Cijena je jednog umjetnog hamburgera ipak pala, pa bi onaj s početka teksta od 330.000 dolara sada stajao tek 11 dolara.