U dubinama Pacifika pronađen "grad" koji mijenja shvaćanje postanka života

Tijekom istraživanja dubina Tihog oceana, podmornica s ljudskom posadom otkrila je masivnu podvodnu 'metropolu', golemi sustav dubokih kratera i dolomitnih zidova koji u potpunosti zasjenjuje poznati 'Izgubljeni grad' u Atlantskom oceanu, piše Science Alert.

Kroz zavjesu morskog 'snijega' koji neprestano pada, sablasni karbonatni zidovi i nazubljene stijene oko dvadesetak hidrotermalnih izvora svjetlucaju od vrućine, stvarajući prizor nalik fatamorgani u dubokom moru.

Stotinu puta veći od atlantskog pandana

S površinom od 11,1 četvornih kilometara, novootkriveno hidrotermalno polje više je od stotinu puta veće od svojeg atlantskog pandana. Podsjetimo, 'Izgubljeni grad' sa svojim prepoznatljivim krajolikom tornjeva i kupola otkriven je 2000. godine u blizini Srednjoatlantskog grebena i dugo je slovio za najveće poznato polje hidrotermalnih izvora na svijetu. Sada je pao u sjenu ovog novog, golemog skupa izvora otkrivenog na potpuno drugom kraju svijeta, sjeveroistočno od Papue Nove Gvineje.

Hidrotermalno polje Kunlun

Istraživači iz laboratorija Laoshan i Kineske akademije znanosti (CAS) pacifički su pandan nazvali hidrotermalno polje Kunlun. Poput 'Izgubljenog grada', i ovo je otkriće prava rijetkost te možda nudi još bolji uvid u to kako je život na Zemlji započeo. Jedinstveno morsko dno Kunluna izbacuje tekućine bogate vodikom na temperaturama ispod 40°C, što je znatno hladnije od 'crnih dimnjaka' drugih hidrotermalnih izvora, koji podsjećaju na podvodne dimnjake.

Kolijevka života?

Vjeruje se da tekućine bogate vodikom u Kunlunu nalikuju 'vrućim juhama' koje su postojale na Zemlji prije više milijardi godina, u vrijeme nastanka života. To čini ovu lokaciju savršenom za daljnja istraživanja o tome kako se biološki život može formirati iz anorganske tvari.

"Ono što je posebno fascinantno je ekološki potencijal", izjavio je morski geokemičar Weidong Sun iz CAS-a. "Promatrali smo raznolik morski život koji uspijeva u ovom okruženju, uključujući kozice, čučnjeve jastoge, anemone i cjevaste crve – vrste koje se možda oslanjaju na kemosintezu pogonjenu vodikom." Na temelju analize, istraživači procjenjuju da Kunlun doprinosi s čak 8 posto protoka abiotskog vodika iz svih svjetskih podmorskih izvora, što je golem doprinos za samo jedan sustav.

Jedinstveni geološki procesi

Za razliku od 'Izgubljenog grada', kojeg obilježavaju tanki i nazubljeni dolomitni tornjevi, krateri u Kunlunu mogu se protezati stotinama metara u promjeru i spuštati više od 100 metara u dubinu.

"U usporedbi s karbonatnim tornjevima formiranim u Izgubljenom gradu, ove cijevi/jame pružaju trajniji i stabilniji evolucijski vremenski okvir, nudeći potencijalno prikladnije okruženje za evoluciju ranog života", tvrdi istraživački tim.

Cijevi Kunluna nastale su prodiranjem morske vode u Zemljin plašt, gdje je interakcija tekućine i stijene oslobodila toplinu i vodik. Prva faza formiranja vjerojatno je rezultirala velikom eksplozijom koja je stvorila krater, nakon čega su se stvarale pukotine i nove reakcije.

Potencijal za budućnost

Znanstvenici su dosad većinu izvora bogatih vodikom otkrivali u blizini tektonskih ploča koje se šire. Kunlun, međutim, leži 80 kilometara zapadno od rova, unutar Karolinske ploče. Istraživači napominju da bi ovaj sustav, bogat dubokomorskim životom, mogao biti i "idealna meta" za crpljenje dubokomorskog vodika kao izvora energije.

"Sustav Kunlun je jedinstven ne samo zbog iznimno visokog protoka vodika koji smo promatrali, već i zbog svoje veličine i geološkog okruženja", rekao je Sun. "To pokazuje da se stvaranje vodika potaknuto serpentinizacijom može dogoditi daleko od srednjooceanskih grebena, dovodeći u pitanje dosadašnje pretpostavke." Možda u oceanskim dubinama čekaju još brojne podvodne metropole poput Kunluna, spremne da budu otkrivene.