Izgubljeni grad, duboko pod oceanom, je drukčiji od svega što ste do sada vidjeli

Blizu vrha podvodne planine, zapadno od Srednjoatlantskog grebena, iz mračnog oceana izdižu se tornjevi čudnog, nazubljenog krajolika. Iz vozila na daljinsko upravljanje koje je poslano da istraži ovo područje, mogu se vidjeti zidovi i stupovi sablasno plave boje.

Visina tih struktura na nekim mjestima doseže čak 60 metara. Ovo mjesto se zove Izgubljeni grad.

Otkriven 2000. godine, smješten 700 metara ispod površine, hidrotermalno polje Izgubljenog grada jedno je od najdugovječnijih ventila u oceanu. Nikada nije pronađeno ništa slično.

Više od 120.000 godina, a možda i dulje, ova konstrukcija je u dodiru s morskom vodom, te ispušta vodik, metan i druge otopljene plinove u ocean. U pukotinama otvora, možete vidjeti razne mikrobne zajednice koje preživljavaju bez prisutnosti kisika.

Osim njih, postoji jako puno bakterija koje se nalaze u sličnim pukotinama. Dimnjaci su dom brojnih puževa i rakova dok su veće životinje poput rakova, škampi, morskih ježinaca i jegulja rijetke, ali ipak prisutne.

Unatoč ekstremnim uvjetima, čini se da ovo mjesto vrvi životom, a istraživači smatraju da bi trebalo biti zaštićeno.

U 2024. godini, znanstvenici su podijelili informacije o povijesnom iskopu jezgre stijene plašta duge 1268 metara, izvučene iz hidrotermalnog polja Izgubljenog grada.

Očekuju da će ta jezgra pružiti ključne dokaze o tome kako je život nastao na Zemlji prije više milijardi godina, u uvjetima sačuvanim u mineralima.

Iako se smatra da slična hidrotermalna polja mogu postojati i u drugim oceanima, ovo je jedino do kojeg su vozila na daljinsko upravljanje mogla doći.

Pročitajte još

Fingalova špilja:  Jedno od najnevjerojatnijih čuda prirode nalik prirodnoj katedrali

Ugljikovodici proizvedeni u otvorima Izgubljenog grada nisu nastali iz atmosferskog ugljičnog dioksida ili sunčeve svjetlosti, već su rezultat kemijskih reakcija na dubokom morskom dnu.

Budući da su ugljikovodici temeljni građevni blokovi života, ovo otkriće otvara mogućnost da je život mogao nastati u okruženju poput ovog. A ne samo na našem planetu.

Za razliku od podvodnih vulkanskih otvora poznatih kao crni pušači, koji su također smatrani mogućim početnim staništima, ekosustav Izgubljenog grada ne ovisi o toplini magme.

Crni pušači proizvode minerale bogate željezom i sumporom, dok dimnjaci Izgubljenog grada proizvode do 100 puta više vodika i metana.

Kalcitni otvori Izgubljenog grada također su znatno veći od crnih pušača, što pokazuje da su bili aktivni dulje, prenosi Science Alert. 

2018. godine je objavljeno da je Poljska stekla prava na miniranje dubokog mora oko Izgubljenog grada. Iako u samom termalnom polju nema dragocjenih resursa za iskopavanje, uništavanje okolnog područja moglo bi imati ozbiljne posljedice.

Neki stručnjaci pozivaju da se Izgubljeni grad uvrsti na popis svjetske baštine, kako bi se zaštitilo ovo prirodno čudo prije nego što bude prekasno. Tijekom tisuća godina, Izgubljeni grad predstavlja dokaz trajnosti života. Bilo bi strašno da ga uništimo.