Strah od koronavirusa zaslužan za manji broj novorođene djece u Europi

Europa je zabilježila pad od 14 posto u broju rođenih beba u siječnju 2021. godine u usporedbi s novorođenom djecom u istom mjesecu prethodnih godina, a taj je pad vjerojatno potaknut strahom od zdravstvene krize izazvane Covidom-19 tijekom prvog vala pandemije, smatraju stručnjaci, prenosi DW.

Znanstvenici iz Švicarske objavili su da su zemlje s najstrožim karantenskim mjerama početkom 2020. godine i prenatrpanim jedinicama intenzivne njege doživjele najveći pad živorođene djece devet do deset mjeseci kasnije.

Pročitajte još

Poruke sa znanstvenog skupa ZZJZ u Neumu: Redovito cijepljenje djece je jako važno

Tim znanstvenika smatra da strah potaknut Covidom-19, kako se navodi u studiji objavljenoj u časopisu Human Reproduction, može dovesti do "dugoročnih posljedica na demografiju, posebno u zapadnoj Europi gdje stanovništvo ubrzano stari".

''Čini se da je pad broja rođenih u razdoblju od devet mjeseci nakon početka pandemije češći u zemljama u kojima su zdravstveni sustavi bili u problemima i bolnički kapaciteti bili nedovoljni'', rekao je autor studije Leo Pomar.

Razlozi se također mogu naći u tzv. lockdownima ili potpunim zatvaranjima svih društvenih aktivnosti i mjerama društvenog distanciranja kako bi se pokušala obuzdati pandemija.

Što su odredbe karantina bile duže, to je manje trudnoća bilo u tom razdoblju, čak i u zemljama koje nisu bile ozbiljno pogođene pandemijom.

''Vjerujemo da je strah parova od zdravstvene i socijalne krize u vrijeme prvog vala Covid-19 pridonio smanjenju živorođene djece devet mjeseci kasnije'', pojasnio je Pomar.

Engleska i Wales su u siječnju 2021. godine zabilježili pad živorođene djece od 13 posto u usporedbi sa siječnjom 2018. i 2019. godine, dok je broj rođenih beba u Škotskoj smanjen za 14 posto.

Litva i Rumunjska zabilježile su najveći pad živorođene djece, 28 odnosno 23 posto.

Švedska, koja nije imala karantin, ali je imala visok broj smrtnih slučajeva, nije doživjela pad živorođenih, otkrili su znanstvenici.

Ovaj podatak zapravo ukazuje na činjenicu da je trajanje karantene ključan faktor direktno povezan s padom novorođene djece u siječnju 2021. godine u usporedbi sa siječnjom 2019. i 2018. godine.

''Povezanost koju smo pronašli s trajanjem karantene možda nam govori o mnogo složenijem fenomenu jer su karantini bili rezultat odluka koje su donosile vlade država kao krajnju mjeru za suzbijanje pandemije. Trajanje razdoblja lockdowna imalo je direktan uticaj na reproduktivni potencijal u društvu'', rekao je Pomar.

''Ova zapažanja su bitna jer nam govore o ljudskom reproduktivnom ponašanju, gdje se broj novorođene djece mijenja tijekom dramatičnih događaja, epidemija i globalnih kriza'', rekao je Christian De Geyter, profesor na Univerzitetu u Baselu.