Nova DNK istraživanja mijenjaju poznatu povijest Balkana

Suvremeno stanovništvo Balkana rezultat je složenih migracijskih procesa koji su se odvijali tijekom tisuća godina, a nove analize drevne DNK mijenjaju dio ranijih znanstvenih pretpostavki o genetičkom podrijetlu ljudi s ovih prostora, istaknuo je prof. dr. sc. Damir Marjanović tijekom predavanja održanog u Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.

Marjanović je na predavanju pod nazivom ''Y-kromosom i genetičko nasljeđe istog geografskog prostora: genetička raznolikost modernih populacija i arheogenetički rezultati'' predstavio gotovo tri desetljeća istraživanja genetičke strukture stanovništva Balkana.

Kako je objasnio, Y-kromosom prenosi se s oca na sina i omogućuje praćenje određenih muških linija kroz tisuće godina. U kombinaciji s arheološkim i povijesnim podacima, genetički markeri pomažu u rekonstrukciji drevnih migracija i demografske povijesti Europe.

Istraživanja stanovništva Bosne i Hercegovine i šireg prostora Balkana pokazala su prisutnost različitih genetičkih linija, među kojima su haplogrupe I2a, I2b, R1a, R1b i E1b1b. Njihovo podrijetlo i širenje ponovno se razmatraju zahvaljujući analizama DNK izdvojene iz drevnih ljudskih ostataka.

Marjanović je podsjetio i da ljudi izvan Afrike u genomu nose približno jedan do tri posto neandertalskog genetičkog nasljeđa.

''To je dokaz da su se ove dvije populacije u prošlosti susretale i razmjenjivale genetički materijal'', kazao je Marjanović.

Naglasio je kako nova otkrića često dovode u pitanje zaključke koji su se godinama smatrali pouzdanima.

''Koncepti koje smo prije dvadesetak godina smatrali gotovo sigurnima danas mogu biti pod upitnikom. I to nije problem znanosti, to je upravo način na koji znanost napreduje'', poručio je.

Akademik Asif Šabanović naveo je kako je predavanje dio ciklusa kojim ANUBiH nastoji znanstvenike i njihova istraživanja približiti stručnoj i široj javnosti. Cijelo predavanje dostupno je na YouTube kanalu Akademije.